PJR Educa ®

U jeku približavanja ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te sve većeg iznosa raspoloživih sredstava i interesa brojnih organizacija za korištenjem istih, nameće se pitanje pravne prirode ugovora o bespovratnim sredstvima (tzv. grantova). Ovo je pitanje važno zbog potencijalnih sporova između korisnika bespovratnih sredstava i ugovornih tijela u provedbi projekata. Dosadašnje iskustvo pokazuje da će do ovakvih sporova dolaziti te je nužno trenutne i buduće korisnike informirati o ovoj temi.

Na samom početku, pri sastavljanju proračuna i planiranju projekta treba voditi računa da vrijednosti budu izražene u cijenama bez PDV-a, a tijekom provedbe projekta potrebno je dobro poznavati procedure oslobođenja od PDVa.

Kako je princip jednakog tretmana (engl. Equal treatement) ili ravnopravnosti jedan od 4 ključna principa po kojima se dodjeljuju sredstva EU, Europski parlament je još 2006. godine usvojio Direktivu o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakoga tretiranja muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja (Equal Treatement Directive, 2006/54/EC[1]) kojom se zabranjuje bilo kakva diskriminacija na osnovi spola. Pitanje koje se nameće je – kako se to odražava na dodjelu EU sredstava.

Dok smo u prethodnom broju Educe razmatrali sveobuhvatni okvir strategije ‘Europa 2020’ te predložene načine na koje se tematski i sadržajni dijelovi strategije mogu uključiti kao smjernice kojima projektni prijedlog teži, u ovom broju detaljnije izlažemo prioritete ‘Pametan’, ‘Održiv’ i ‘Uključiv’ rast i njihove pripadajuće inicijative.

Svaki potencijalni prijavitelj koji je na nekom od poziva za dodjelu bespovratnih sredstava poslao projektni prijedlog koji je dakle uspješno odabran za financiranje, morati će potpisati ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava (tzv. grant ugovor). Izrazito je važno da korisnik projekta dobro upozna svoj ugovor odnosno ugovorne obveze koje proizlaze iz potpisanog grant ugovora.

Transparentnost, u nedostatku bolje riječi, (engl. Transparency) zauzima vrlo važno mjesto u procesu nabave prema EU pravilima. U prilog tome govori i činjenica da je još u prosincu 1989. donesena Direktiva 89/105/EEC (Council Directive 89/105/EEC), koja se još naziva i Direktiva o transparentnosti (engl. Transparency Directive).

Svaki od programa Unije (uobičajeno, mogući su otkloni od programa do programa) ima vlastiti radni program (Annual Programme), koji definira prioritete natječaja u godini koja nailazi (očekivani utjecaj na pojedini sektor), način i uvjete financiranja, pravila prihvatljivosti za sudjelovanje u natječaju, kriterije za ocjenu projektnih prijedloga, call fiche – službenu objavu poziva na natječaj te informacije o budućim temama koje su osnova za konzultacije na razini EU-a.

Unutar svake EU nabave glavni su principi za dodjelu sredstava kojih se treba pridržavati: transparentnost, proporcionalnost, jednaki tretman i nediskriminacija (transparency, proportionality, equal treatment and non-discrimination).

Kod pisanja koncepta projekta (eng. Concept Note) i pune aplikacije prijedloga (eng. Full Application Form) traži se osvrt na povezanost i važnost projekta za dostizanje ciljeva programa i inicijativa Europske unije (pitanja 1.2.2. u obrascu koncepta projekta te 2.2.2. u obrascu aplikacije projekta). U skladu s navedenim, potrebno je napraviti analizu sektorskih strategija na EU razini kojima će projektna ideja doprinijeti.

Strategija ima svoje korijene u starogrčkoj riječi stratēgos i doslovno znači “vođenje vojske” (grč. stratos : vojska, ago: voditi, strategos : vojskovođa). Naravno, s vremenom ovo početno značenje se je zagubilo te danas strategija označava planirani skup mjera i aktivnosti koje su usmjerene ka ostvarivanju određenog cilja. U svakoj od Uputa za prijavitelje neizostavni dio čini jasno povezivanje na neke više dokumente temeljem kojih je izrađen pojedini natječaj. No, što to u praksi znači za korisnika bespovratnih sredstava?

Programi Unije (ex Programi Zajednice) (1. dio)

Programi Unije odnose se na financijske instrumente (fondove) koji su dostupni zemljama članicama u svrhu financiranja projekata u različitim sektorima, tj. financiranju suradnje između članica u provedbi različitih (EU) politika. Programi Unije poznatiji su pod nazivom Programi Zajednice jer se njihovo korištenje dugo vremena podvlačilo pod istim nazivom

Apsorpcijski kapacitet EU fondova može se definirati kao opseg u kojemu je pojedina država sposobna u potpunosti iskoristiti (apsorbirati) sredstva koja su joj alocirana iz europskih fondova na efektivan i učinkovit (efikasan) način.