PJR Educa ®

U ovom članku ćemo prikazati neke od promjena Aneksa IV (eng. Procurement by grant Beneficiaries in the context of European Union external actions) iz verzije PRAG-a 2013 u odnosu na PRAG 2012, a koje nisu određene novonastalim razlikama u iznosima nabava.

Jedna od najznačajnijih promjena Aneksa IV (eng. Procurement by grant Beneficiaries in the context of European Union external actions) iz verzije PRAG-a 2013 u odnosu na PRAG 2012 usmjerena je na iznose pragova (vrijednosti) za odabir postupka nabave. Ove razlike navodimo u nastavku za svaku vrstu ugovora.

Već iz samog sadržaja Uputa za prijavitelje iz PRAG-a 2013 vidljiva je promjena aktera. Naime, umjesto prijavitelja i partnera, uvode se pojmovi prijavitelja (eng. Applicant), suprijavitelja (eng. Co-applicant) i povezanih subjekata (eng. Affiliated entities), sukladno novoj definiciji iz PRAG-a. Riječ je o promjeni koja se odnosi na izjednačavanje uloge prijavitelja i partnera te na činjenicu da je u novom uređenju “bivši” prijavitelj samo prvi među jednakima (koordinator), a da prijavitelj i su-prijavitelji (applicant i co-applicant(s)) zajedno preuzimaju sva prava i obveze iz ugovora te su zajednički označeni kao korisnici (Beneficiaries).

Ukupna financijska omotnica za RH iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u financijskoj perspektivi EU 2007.- 2013. g. iznosi 449,4 milijuna eura. Od navedenog iznosa, 438,2 milijuna eura namijenjeno je ostvarivanju cilja konvergencije (prvi cilj Kohezijske politike EU), koji će biti alocirani prema definiranim operativnim programima:

Promjene koje donosi novi PRAG 2013 na području izvješćivanja korisnika bespovratnih sredstava programa IPA nastoje staviti rezultate samog projekta u prvi plan odnosno postići usmjerenost na sam projekt.

Operativni programi su programski dokumenti kojima se prema pojedinim sektorskim područjima određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih u NSRO-u te način njihove provedbe. Operativni programi predviđeni za razdoblje od pristupanja Hrvatske EU do kraja 2013. godine su.

Kako bih ostvarila preduvjet za korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja Europskoj uniji (EU), Hrvatska je morala donijeti Nacionalni strateški referentni okvir i Operativne programe – temeljne programske dokumente.

Prijedlog Europske komisije za financiranje razvojnih prioriteta Hrvatske u sklopu ESI fondova u razdoblju od 2014. do 2020.

Zajedno s financijskom konsolidacijom, strukturne reforme predstavljaju ključan faktor u povećavanju učinkovitosti i potencijala za rast hrvatskog gospodarstva. Oni su ujedno i glavni uvjet za uspješnu provedbu ESI fondova, koji mogu najbolje doprinijeti razvoju. temelje jedino ako postoje odgovarajući politički, zakonodavni i administrativni okviri.

Prioritet jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ostvarit će se kroz četiri tematska cilja: poticanje istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije; jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture; promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi i poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Aktivnosti u projektu predstavljaju operativni plan za postizanje utvrđenih očekivanih rezultata. One su planirani zadaci koji se po određenom kronološkom redoslijedu provode u okviru zadanog vremenskog rasporeda. Projektni prijedlog sadrži opis plana aktivnosti čijom će se pravovremenom i kvalitetnom provedbom doći do rezultata, a time i svrhe i općeg cilja projekta.

Na samom početku planiranja projekta svaki potencijalni prijavitelj za sredstva EU trebao bi, umjesto nepromišljenog i nesustavnog ulaska u projekt gdje se nada najboljem, istražiti moguće negativne i pozitivne rezultate projekta prije ulaganja previše vremena i novca u isti.