PJR Educa ®

Dana 1. lipnja 2015. godine na snagu su stupile nove upute za korisnike bespovratnih sredstava vezane uz mjere informiranja i komunikaciju u projektima sufinanciranima u okviru europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u razdoblju od 2014. – 2020. te su tako postale obvezujuće za sve korisnike sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF).

Pod pojmom zelena javna nabava (ZeJN) podrazumijevamo postupak pri kojem se javna tijela potiču naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manji negativni učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili. Iz ovoga je lako zaključiti kako je zelena javna usmjerena održivom rastu i razvoju koji je osnova strategije Europa 2020.

U sklopu dokumentacije za provedbu projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u financijskom razdoblju 2014.–2020. nalaze se i „Pravila koja se primjenjuju na osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (NOJN)“ (u daljnjem tekstu: Pravila) u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Pojam kriterija za dodjelu ima središnje mjesto u Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ. Nova Direktiva o javnoj nabavi navodi kako bi se nabava trebala provoditi „korištenjem terminologije „ekonomski najpovoljnija ponuda”, budući da bi sve pobjedničke ponude naposljetku trebale biti odabrane u skladu s onim što pojedini javni naručitelj smatra da je ekonomski najpovoljnije rješenje između ponuđenih“.

Znanje o državnim potporama uskoro će postati dio abecede poslovanja za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, ali i za sve pravne osobe koje raspolažu javnim novcem. Razlog za to je jednostavan – Europska unija zabranjuje dodjelu potpora, odnosno dopušta je samo iznimno, pod uvjetima koji su propisani aktima EU.

Pravno uređenje državnih potpora mora se sagledati iz različitih perspektiva da bi se razumjelo koji subjekti ova pravila moraju poštivati i koji je njihov (ne)posredan interes za poznavanjem ove materije, unatoč njezinoj kompleksnosti:

Za razliku od studije izvodljivosti koja detaljno opisuje konkretni projekt, studija predizvodljivosti je glavni alat za donošenje složenih odluka kako konkretizirati rješavanje problema. Glavni naglasak studije predizvodljivosti stoga je na analizi opcija, odnosno na analizi alternativa i odabiru najboljeg rješenja. Analiza troškova i koristi predstavlja krajnju ocjenu isplativosti financiranja konkretnog projekta, te je bitan alat u studiji izvodljivosti, ali i pri ocjeni alternativa u studiji predizvodljivosti.

Europska komisija je za potrebe što točnije procjene potrebe i isplativosti ulaganja sredstava poreznih obveznika u javne projekte unapređenja kvalitete života građana Europske unije u suradnji s vanjskim suradnicima razvila set alata za što kvalitetniju procjenu krajnjih koristi za stanovništvo i korisnike u ekonomskoj analizi, a koja predstavlja upravo studija izvodivosti. Također, za projekte veće od 50 milijuna eura, a koje odobrava Europska komisija, način izrade studije izvodljivosti je točno propisan, a taj isti obrazac se često primjenjuje i kod manjih natječaja. Kako bi se izbjegle i minimizirale pogreške, sastavljen je vodič za izradu studija izvodivosti, a njegova posljednja inačica, izdana 2014. godine, donosi određene novosti i unapređenja u odnosu na inačicu iz 2008. godine.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM) je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

Žalbeni postupak koji se vodi prema odredbama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka Ustavnog suda; dalje u tekstu: „Zakon“) upravni je postupak. Nakon donošenja odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Nestašica hrane i glad koja se pojavila u Europi za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata bio je poticaj za stvaranje zajedničke poljoprivredne politike kako bi se povećala proizvodnja hrane. Od 1962. godine do danas Zajednička poljoprivredna politika (nadalje: ZPP) se transformirala te su današnji ciljevi ZPP-a sljedeći:

Mjere Programa ruralnog razdoblja RH namijenjene su fizičkim i pravnim subjektima. Sukladno tome donosimo pregled mjera zanimljivih radi aktivnosti koje sufinanciraju.