Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

pjr-educa-47

Zajednička Poljoprivredna Politika Europe

Nestašica hrane i glad koja se pojavila u Europi za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata bio je poticaj za stvaranje zajedničke poljoprivredne politike kako bi se povećala proizvodnja hrane. Od 1962. godine do danas Zajednička poljoprivredna politika (nadalje: ZPP) se transformirala te su današnji ciljevi ZPP-a sljedeći:

  • osiguranje pouzdane opskrbe zdravom i cjenovno prihvatljivom hranom odnosno jamčiti održivu proizvodnju hrane
  • učiniti poljoprivredu zelenijom i učinkovitijom te osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima
  • revitalizirati selo i ruralne zajednice te poticati uravnotežen razvoj svih ruralnih područja EU

Kroz ZPP financiraju se potpore dohotku poljoprivrednika kroz izravne uplate, uz uvjet poštivanja europskih normi vezanih za sigurnost hrane, zaštitu okoliša i dobrobiti životinja, kao i mjere potpore tržištu u situacijama destabilizacije. Mjere ruralnog razvoja čine oko 20% proračuna ZPP-a i usmjerene su na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava i povećanje konkurentnosti, a djelomično se sufinanciraju od strane država članica.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske

Države članice izrađuju vlastitu nacionalnu strategiju ruralnog razvoja, u kojoj se definiraju mjere ruralnog razvoja. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. opsežan je dokument koji definira mjere kojima je cilj povećanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva, prerađivačke industrije te unaprjeđenje kvalitete života i radnih uvjeta u ruralnim područjima. Prethodno odobrenje Programa od strane Europske komisije bio je preduvjet za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (nadalje: EPFRR), a službeno je odobren u svibnju 2015. Ukupno je Program ruralnog razvoja vrijedan 2.383 milijardi eura, od čega se 2.026 milijardi eura financira iz EPFRR-a, dok će se preostali iznos financira iz proračuna Republike Hrvatske.

Program ruralnog razvoja 2014.- 2020. definira sljedećih šest prioriteta:

  1. Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
  2. Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama
  3. Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi
  4. Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo
  5. Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru
  6. Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima

Navedeni prioriteti ostvarit će se kroz 16 odabranih mjera te dodatnu mjeru tehničke pomoći.

Razlika IPARD i PRR

U pretpristupnom razdoblju od 2007. – 2013. hrvatskim poljoprivrednicima bio je dostupan manji dio mjera za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, kroz Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (nadalje: IPARD). Za razliku od 16 mjera koje su na raspolaganju u financijskom razdoblju 2014. – 2020., u prethodnom razdoblju u okviru IPARD-a na raspolaganju je bilo 5 mjera (uz dodatni mjeru 501 – Tehnička pomoć). Shodno povećanju u broju mjera, za ruralni razvoj je u trenutnom financijskom razdoblju na raspolaganju 2.204 milijarde eura više nego što je bilo u okviru IPARD-a (vrijedan ukupno 179 milijuna eura). U okviru Programa ruralnog razvoja, višestruko veći iznos od ukupne vrijednosti čitavog IPARD programa izdvojen je za mjeru 4 – Ulaganja u fizičku imovinu, gdje je na raspolaganju korisnicima više od 650 milijuna eura potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda, za ulaganja u infrastrukturu vezanu uz poljoprivredu i šumarstvo ili za neproizvodna ulaganja s ciljem očuvanja okoliša.

Veći iznosi potpora, raznolike mjere usmjerene na razne vrste korisnika te fleksibilnija pravila u prijavi i provedbi projekata glavne su razlike IPARD-a i Programa ruralnog razvoja, kako bi se iskoristila sredstva i ostvarili ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike EU.

 

[wpfilebase tag=file id=7 tpl=simple /]

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Najnoviji članci iz iste kategorije