Primjena nove Direktive javne nabave u Zakonu o javnoj nabavi

pjr-educa-47

Ekonomski najpovoljnija ponuda

Pojam kriterija za dodjelu ima središnje mjesto u Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ. Nova Direktiva o javnoj nabavi navodi kako bi se nabava trebala provoditi „korištenjem terminologije „ekonomski najpovoljnija ponuda”, budući da bi sve pobjedničke ponude naposljetku trebale biti odabrane u skladu s onim što pojedini javni naručitelj smatra da je ekonomski najpovoljnije rješenje između ponuđenih“.

Trenutno važeći Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13, 13/14) (u daljnjem tekstu: ZJN) kao kriterije odabira prepoznaje „ekonomski najpovoljniju ponudu“ te „najnižu cijenu“. Kod postavljanja kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude, naručitelj mora odrediti kriterije koji će na objektivan i nediskriminirajući način omogućiti usporedbu ponuda te odabir one kod koje je omjer cijene i kvalitete u skladu s postavljenim kriterijima. Pri tome naručitelj može odabrati različite kriterije koji su povezani s predmetom nabave, primjerice: kvaliteta, cijena, tehničke prednosti, estetske i funkcionalne osobine, ekološke osobine, operativni troškovi, ekonomičnost, usluga nakon prodaje i tehnička pomoć, datum isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja.

Stare Direktive o javnoj nabavi (2004/17/EZ i 2004/18/EZ) također su propisivale kako je prikladno dopustiti primjenu samo dva kriterija: „najniža cijena” i „ekonomski najpovoljnija ponuda” pri čemu se kod „ekonomski najpovoljnije ponude” zaprimljene ponude trebalo ocjenjivati na način kako bi se odredilo koja nudi najbolju vrijednost za novac.

Kako bi se u potpunosti razumjele odredbe nove Direktive o javnoj nabavi potrebno je zapravo uvesti drugi koncept koji bi označavao ono što su stare Direktive o javnoj nabavi i trenutno važeći Zakon o javnoj nabavi podrazumijevali pod „ekonomski najpovoljnija ponuda“ odnosno terminologiju „najbolji omjer između cijene i kvalitete”.

Sukladno navodu s početka nova Direktiva smatra kako su i „najniža cijena „ i „najbolji omjer između cijene i kvalitete“ zapravo ekonomski najpovoljnija ponuda jer dodjelu promatra kroz oči naručitelja pri čemu je on taj koji određuje koji je od ova dva kriterija taj koji će mu omogućiti da odabere najbolju ponudu, a poštujući sva načela nabave.

Sukladno odredbama nove Direktive o javnoj nabavi, „Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 18. travnja 2016.“ te je izvjesno kako će i Republika Hrvatska (RH) morati donijeti novi ZJN ili izmjene i dopune trenutno važećeg Zakona. Neke od stvari koje nova Direktiva utvrđuje već su sadržane u trenutno važećem Zakonu o javnoj nabavi, npr. odredbe koje kažu da se ugovori moraju dodijeliti na „temelju objektivnih kriterija kojima se osigurava sukladnost s načelima transparentnosti, zabrane diskriminacije i jednakog postupanja“ no novi Zakon morati će izričito navesti da se ekonomski najpovoljnija ponuda treba procjenjivati na temelju najboljeg omjera između cijene i kvalitete, što bi uvijek trebalo uključiti element cijene ili troška. Dakle, cijena odnosno trošak morati će uvijek obavezno biti dio „omjera cijene i kvalitete“ dok se trenutno važeći Zakon može tumačiti i na način da cijena može no ne mora biti dio kriterija za određivanje ekonomski najpovoljnije ponude. Sukladno novoj Direktivi o javnoj nabavi novi Zakon može definirati da se procjena ekonomski najpovoljnije ponude može provoditi i samo na temelju ili cijene ili isplativosti.

Međutim, zanimljivo je da nova Direktiva o javnoj nabavi donosi i mogućnost da države članice zabrane ili ograniče procjenjivanje „ekonomski najpovoljnije ponude” samo na temelju cijene ili troška, ako to smatraju potrebnim u smislu poticanja veća usmjerenosti na kvalitetu.

Iako je izrada prijedloga izmjena Zakona o javnoj nabavi trenutno u tijeku, savjetovanja sa zainteresiranom javnošću vezano uz donošenje zakona, drugih propisa i akata u području javne nabave još nisu pokrenuta . Pozitivna stvar je da su različite interesne skupine poput Hrvatske udruge poslodavaca, pokrenule inicijative i otvorile komunikaciju s zakonodavcem oko izmjena ZJN još sredinom 2015. godine.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Najnoviji članci iz iste kategorije