Razlike u PRAG obrascima 2012. i 2013.: izmjene uputa za prijavitelje, prijavnog obrasca i logičke matrice
Već iz samog sadržaja Uputa za prijavitelje iz PRAG-a 2013 vidljiva je promjena aktera. Naime, umjesto prijavitelja i partnera, uvode se pojmovi prijavitelja (eng. Applicant), suprijavitelja (eng. Co-applicant) i povezanih subjekata (eng. Affiliated entities), sukladno novoj definiciji iz PRAG-a. Riječ je o promjeni koja se odnosi na izjednačavanje uloge prijavitelja i partnera te na činjenicu da je u novom uređenju “bivši” prijavitelj samo prvi među jednakima (koordinator), a da prijavitelj i su-prijavitelji (applicant i co-applicant(s)) zajedno preuzimaju sva prava i obveze iz ugovora te su zajednički označeni kao korisnici (Beneficiaries).
listopad 2013.
Stručno izlaganje: Novosti koje donosi novi PRAG 2013 i razlike od prethodnih pravila PRAG-a 2012 (Ana Fresl, PJR): Otvorena rasprava i razmjena informacija svih sudionika PJR KLUB-a na temu tumačenja pojedinih obveza grant ugovora i usporedba pravila.
Financijska omotnica
Ukupna financijska omotnica za RH iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u financijskoj perspektivi EU 2007.- 2013. g. iznosi 449,4 milijuna eura. Od navedenog iznosa, 438,2 milijuna eura namijenjeno je ostvarivanju cilja konvergencije (prvi cilj Kohezijske politike EU), koji će biti alocirani prema definiranim operativnim programima:
Izvješćivanje u projektu
Promjene koje donosi novi PRAG 2013 na području izvješćivanja korisnika bespovratnih sredstava programa IPA nastoje staviti rezultate samog projekta u prvi plan odnosno postići usmjerenost na sam projekt.
Operativni programi 01.07.2013. – 31.12.2013.
Operativni programi su programski dokumenti kojima se prema pojedinim sektorskim područjima određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih u NSRO-u te način njihove provedbe. Operativni programi predviđeni za razdoblje od pristupanja Hrvatske EU do kraja 2013. godine su.
Okviri za korištenje instrumenata Kohezijske politike EU u 2013.
Kako bih ostvarila preduvjet za korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja Europskoj uniji (EU), Hrvatska je morala donijeti Nacionalni strateški referentni okvir i Operativne programe – temeljne programske dokumente.
srpanj 2013.
Stručno izlaganje: Novosti koje donosi prijedlog regulative Europske Komisije za strukturne fondove u razdoblju 2014-2020 (Ana Fresl, PJR) Otvorena rasprava i razmjena informacija svih sudionika PJR KLUB-a na temu priprema za strukturne fondove u Hrvatskoj.
Prijedlog Europske komisije za financiranje razvojnih prioriteta Hrvatske u sklopu ESI fondova u razdoblju od 2014. do 2020.
Prijedlog Europske komisije za financiranje razvojnih prioriteta Hrvatske u sklopu ESI fondova u razdoblju od 2014. do 2020.
Preduvjeti za uspješno ispunjenje tematskih ciljeva u sklopu ESI fondova
Zajedno s financijskom konsolidacijom, strukturne reforme predstavljaju ključan faktor u povećavanju učinkovitosti i potencijala za rast hrvatskog gospodarstva. Oni su ujedno i glavni uvjet za uspješnu provedbu ESI fondova, koji mogu najbolje doprinijeti razvoju. temelje jedino ako postoje odgovarajući politički, zakonodavni i administrativni okviri.
Prioritet financiranja: osnažiti konkurentnost gospodarstva
Prioritet jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ostvarit će se kroz četiri tematska cilja: poticanje istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije; jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture; promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi i poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Poveznica između aktivnosti, metodologije i diseminacije
Aktivnosti u projektu predstavljaju operativni plan za postizanje utvrđenih očekivanih rezultata. One su planirani zadaci koji se po određenom kronološkom redoslijedu provode u okviru zadanog vremenskog rasporeda. Projektni prijedlog sadrži opis plana aktivnosti čijom će se pravovremenom i kvalitetnom provedbom doći do rezultata, a time i svrhe i općeg cilja projekta.
Izvedivost rezultata: rizici, partneri i primjeri neizvedivih aktivnosti
Na samom početku planiranja projekta svaki potencijalni prijavitelj za sredstva EU trebao bi, umjesto nepromišljenog i nesustavnog ulaska u projekt gdje se nada najboljem, istražiti moguće negativne i pozitivne rezultate projekta prije ulaganja previše vremena i novca u isti.
