PJR Educa ®

Za razliku od studije izvodljivosti koja detaljno opisuje konkretni projekt, studija predizvodljivosti je glavni alat za donošenje složenih odluka kako konkretizirati rješavanje problema. Glavni naglasak studije predizvodljivosti stoga je na analizi opcija, odnosno na analizi alternativa i odabiru najboljeg rješenja. Analiza troškova i koristi predstavlja krajnju ocjenu isplativosti financiranja konkretnog projekta, te je bitan alat u studiji izvodljivosti, ali i pri ocjeni alternativa u studiji predizvodljivosti.

Europska komisija je za potrebe što točnije procjene potrebe i isplativosti ulaganja sredstava poreznih obveznika u javne projekte unapređenja kvalitete života građana Europske unije u suradnji s vanjskim suradnicima razvila set alata za što kvalitetniju procjenu krajnjih koristi za stanovništvo i korisnike u ekonomskoj analizi, a koja predstavlja upravo studija izvodivosti. Također, za projekte veće od 50 milijuna eura, a koje odobrava Europska komisija, način izrade studije izvodljivosti je točno propisan, a taj isti obrazac se često primjenjuje i kod manjih natječaja. Kako bi se izbjegle i minimizirale pogreške, sastavljen je vodič za izradu studija izvodivosti, a njegova posljednja inačica, izdana 2014. godine, donosi određene novosti i unapređenja u odnosu na inačicu iz 2008. godine.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM) je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

Žalbeni postupak koji se vodi prema odredbama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka Ustavnog suda; dalje u tekstu: „Zakon“) upravni je postupak. Nakon donošenja odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Nestašica hrane i glad koja se pojavila u Europi za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata bio je poticaj za stvaranje zajedničke poljoprivredne politike kako bi se povećala proizvodnja hrane. Od 1962. godine do danas Zajednička poljoprivredna politika (nadalje: ZPP) se transformirala te su današnji ciljevi ZPP-a sljedeći:

Mjere Programa ruralnog razdoblja RH namijenjene su fizičkim i pravnim subjektima. Sukladno tome donosimo pregled mjera zanimljivih radi aktivnosti koje sufinanciraju.

Prvi natječaj iz pod-mjere 6.3. zatvoren je u srpnju 2015. a očekivani rok objave rezultata je u prosincu 2015. Natječaji iz pod-mjere 6.3. ponavljat će se svake godine u programskom razdoblju 2014 – 2020 (pri čemu u cijelom tom razdoblju jedan poduzetnik ovu potporu može primiti samo jednom).

U prosincu 2011. godine Europska komisija predložila je izmjene važećih direktiva o javnoj nabavi. Izmjene su prihvaćene te su 18. travnja 2014. godine sljedeće nove direktive stupile na snagu:

Javna nabava u EU poduprta je svojevrsnim „osiguračima“ kojima je cilj postići najbolju nabavnu vrijednost robe, radova i usluga, u odnosu na uloženi novac poreznih obveznika EU. To se postiže pravilima koja sprečavaju posebni tretman bilo kojeg gospodarskog subjekta i jamče slobodnu tržišnu utakmicu između gospodarskih subjekata.

Različite vrste EU projekata u području razvoja ljudskih resursa uvjetovati će kako promišljati održivost te kako je unaprijediti još u fazi razvoja i pisanja projekta.

Projekti u području razvoja ljudskih potencijala su gotovo bez iznimke uključivali projektne partnere (ranije u IPA-i i suradnike). Pokazalo se da partnerstvo u projektima može biti ili faktor njegove pojačane uspješnosti ili pak otegnuta okolnost zbog koje se usporava provedba projekta, a ponekad dovodi u pitanje i ostvarenje planiranih rezultata projekta.

Izuzev važnih pitanja upravljanja EU projektima s aspekta projektnog menadžmenta, uključujući procedure, procese javne nabave, upravljanje tijekom novca i drugo, kao temu za promišljanje uspješnosti EU projekata u području razvoja ljudskih potencijala, izabrali smo tri ključne „sadržajne“ teme u kontekstu kvalitetnijeg razvoja EU projekata: (1) Izbor i motivacija ciljane skupine; (2) Projektno partnerstvo i (3) Osmišljavanje održivosti.