PJR Educa ®

Europska komisija je za potrebe što točnije procjene potrebe i isplativosti ulaganja sredstava poreznih obveznika u javne projekte unapređenja kvalitete života građana Europske unije u suradnji s vanjskim suradnicima razvila set alata za što kvalitetniju procjenu krajnjih koristi za stanovništvo i korisnike u ekonomskoj analizi, a koja predstavlja upravo studija izvodivosti. Također, za projekte veće od 50 milijuna eura, a koje odobrava Europska komisija, način izrade studije izvodljivosti je točno propisan, a taj isti obrazac se često primjenjuje i kod manjih natječaja. Kako bi se izbjegle i minimizirale pogreške, sastavljen je vodič za izradu studija izvodivosti, a njegova posljednja inačica, izdana 2014. godine, donosi određene novosti i unapređenja u odnosu na inačicu iz 2008. godine.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM) je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

Žalbeni postupak koji se vodi prema odredbama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka Ustavnog suda; dalje u tekstu: „Zakon“) upravni je postupak. Nakon donošenja odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Nestašica hrane i glad koja se pojavila u Europi za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata bio je poticaj za stvaranje zajedničke poljoprivredne politike kako bi se povećala proizvodnja hrane. Od 1962. godine do danas Zajednička poljoprivredna politika (nadalje: ZPP) se transformirala te su današnji ciljevi ZPP-a sljedeći:

Mjere Programa ruralnog razdoblja RH namijenjene su fizičkim i pravnim subjektima. Sukladno tome donosimo pregled mjera zanimljivih radi aktivnosti koje sufinanciraju.

Prvi natječaj iz pod-mjere 6.3. zatvoren je u srpnju 2015. a očekivani rok objave rezultata je u prosincu 2015. Natječaji iz pod-mjere 6.3. ponavljat će se svake godine u programskom razdoblju 2014 – 2020 (pri čemu u cijelom tom razdoblju jedan poduzetnik ovu potporu može primiti samo jednom).

U prosincu 2011. godine Europska komisija predložila je izmjene važećih direktiva o javnoj nabavi. Izmjene su prihvaćene te su 18. travnja 2014. godine sljedeće nove direktive stupile na snagu:

Javna nabava u EU poduprta je svojevrsnim „osiguračima“ kojima je cilj postići najbolju nabavnu vrijednost robe, radova i usluga, u odnosu na uloženi novac poreznih obveznika EU. To se postiže pravilima koja sprečavaju posebni tretman bilo kojeg gospodarskog subjekta i jamče slobodnu tržišnu utakmicu između gospodarskih subjekata.

Različite vrste EU projekata u području razvoja ljudskih resursa uvjetovati će kako promišljati održivost te kako je unaprijediti još u fazi razvoja i pisanja projekta.

Projekti u području razvoja ljudskih potencijala su gotovo bez iznimke uključivali projektne partnere (ranije u IPA-i i suradnike). Pokazalo se da partnerstvo u projektima može biti ili faktor njegove pojačane uspješnosti ili pak otegnuta okolnost zbog koje se usporava provedba projekta, a ponekad dovodi u pitanje i ostvarenje planiranih rezultata projekta.

Izuzev važnih pitanja upravljanja EU projektima s aspekta projektnog menadžmenta, uključujući procedure, procese javne nabave, upravljanje tijekom novca i drugo, kao temu za promišljanje uspješnosti EU projekata u području razvoja ljudskih potencijala, izabrali smo tri ključne „sadržajne“ teme u kontekstu kvalitetnijeg razvoja EU projekata: (1) Izbor i motivacija ciljane skupine; (2) Projektno partnerstvo i (3) Osmišljavanje održivosti.

Ključni strateški dokumenti u kojima se određuju prioriteti financiranja iz strukturnih fondova EU, osim što nam daju naznaku o tome koje natječaje za bespovratna sredstva možemo očekivati u trenutnom financijskom razdoblju (od 2014. – 2020. godine), daju nam i sliku o preferiranim vrstama organizacija odnosno budućim prijaviteljima poticaja. Temeljem tih strateških dokumenata može se odrediti potencijal organizacije za korištenje EU fondova odnosno procijeniti količinu prilika u natječajima.