PJR Educa ®

Javna nabava u EU poduprta je svojevrsnim „osiguračima“ kojima je cilj postići najbolju nabavnu vrijednost robe, radova i usluga, u odnosu na uloženi novac poreznih obveznika EU. To se postiže pravilima koja sprečavaju posebni tretman bilo kojeg gospodarskog subjekta i jamče slobodnu tržišnu utakmicu između gospodarskih subjekata.

Različite vrste EU projekata u području razvoja ljudskih resursa uvjetovati će kako promišljati održivost te kako je unaprijediti još u fazi razvoja i pisanja projekta.

Projekti u području razvoja ljudskih potencijala su gotovo bez iznimke uključivali projektne partnere (ranije u IPA-i i suradnike). Pokazalo se da partnerstvo u projektima može biti ili faktor njegove pojačane uspješnosti ili pak otegnuta okolnost zbog koje se usporava provedba projekta, a ponekad dovodi u pitanje i ostvarenje planiranih rezultata projekta.

Izuzev važnih pitanja upravljanja EU projektima s aspekta projektnog menadžmenta, uključujući procedure, procese javne nabave, upravljanje tijekom novca i drugo, kao temu za promišljanje uspješnosti EU projekata u području razvoja ljudskih potencijala, izabrali smo tri ključne „sadržajne“ teme u kontekstu kvalitetnijeg razvoja EU projekata: (1) Izbor i motivacija ciljane skupine; (2) Projektno partnerstvo i (3) Osmišljavanje održivosti.

Ključni strateški dokumenti u kojima se određuju prioriteti financiranja iz strukturnih fondova EU, osim što nam daju naznaku o tome koje natječaje za bespovratna sredstva možemo očekivati u trenutnom financijskom razdoblju (od 2014. – 2020. godine), daju nam i sliku o preferiranim vrstama organizacija odnosno budućim prijaviteljima poticaja. Temeljem tih strateških dokumenata može se odrediti potencijal organizacije za korištenje EU fondova odnosno procijeniti količinu prilika u natječajima.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) objavila je Izvješće o najčešćim razlozima za izjavljivanje žalbe i najčešće utvrđenim nepravilnostima u žalbenim postupcima javne nabave financirane iz ESI fondova, Schengenskog instrumenta i strateških investicija u radu DKOM-a u 2014. godini (dalje u tekstu: Izvješće).[1]

Ulaskom u novo razdoblje strukturnih i investicijskih fondova, pravila postupaka dodjele bespovratnih sredstava se mijenjaju. U nastavku donosimo faze postupaka dodjele bespovratnih sredstava na primjeru natječaja iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., namijenjena mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP): „Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu“.

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je prva dva Poziva na dostavu projektnih prijedloga iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz 2014.-2020., namijenjena mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP): „Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu“ i „Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP“. U nastavku donosimo pregled koraka koje preporučamo slijediti prilikom prijave projekata na navedene Pozive.

Pravne i fizičke osobe koje nisu u obvezi primjenjivati Zakon o javnoj nabavi (NN br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14-dalje u tekstu Zakon) predstavljaju takozvane neobveznike javne nabave; u daljnjem tekstu: NOJN.

U sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., objavljeni su natječaji koji sadrže nove nacrte Posebnih i Općih uvjeta ugovora primjenjivih na projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.–2020., a koji se razlikuju od onih iz natječaja unutar strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2007.-2013. U nastavku dajemo kratki osvrt na najvažnija prava i obveze ugovornih strana.

Korisnici bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova obvezni su prema članku 2.1. Općih uvjeta[2] sve potrebne informacije o provedbi projekta dati posredničkom tijelu 2. razine (PT2).

Vezano uz pitanje kakve su izmjene Ugovora[1] nakon njegovog stupanja na snagu moguće, Opći uvjeti Ugovora u članku 9.3 određuju da se o izmjenama i dopunama sastavlja Dodatak Ugovoru koji potpisuju sve strane Ugovora ukoliko se promjene odnose na preraspodjelu glavnih proračunskih linija koje uključuju varijacije preko 20% od iznosa koji je izvorno unesen