Nove direktive o javnoj nabavi – ključne koristi za MSP-ove i zajednicu

pjr-educa-47

Javna nabava u EU poduprta je svojevrsnim „osiguračima“ kojima je cilj postići najbolju nabavnu vrijednost robe, radova i usluga, u odnosu na uloženi novac poreznih obveznika EU. To se postiže pravilima koja sprečavaju posebni tretman bilo kojeg gospodarskog subjekta i jamče slobodnu tržišnu utakmicu između gospodarskih subjekata.

Javna nabava ključni je dio strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Javna nabava jedan je od instrumenata vezanih direktno na tržište koji se koriste kako bi se ostvarilo ciljeve strategije Europa 2020 unapređujući uvjete za poduzeća (primarno MSP) za inovacije, kao i za korištenje zelene nabave (izmjene u smjeru efikasnije upotrebe resursa i ekonomije temeljene na nižim količinama ugljičnog dioksida). Istovremeno, potiče se učinkovitije korištenje javnih sredstava te održanje otvorenosti tržišta nabave, što su ozbiljni zadaci za javne naručitelje u cijeloj EU.

Pragovi nabava

Ograničenja vezana uz procijenjenu vrijednost nabave, odnosno pragovi nabava utvrđenih u direktivama ažuriraju se Uredbom EU svake dvije godine[1]. U skorije se vrijeme ne očekuje bitna izmjena u veličini trenutnih pragova, s obzirom na to da su isti vezani na međunarodne obveze EU, posebno prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), i to sporazumu o javnoj nabavi (GPA). Europska unija obvezala se proceduralne obveze utvrđene u postojećim direktivama primjenjivati na sve ugovore koji prelaze utvrđene vrijednosne pragove, a samim time, izmjena pragova išla bi u smjeru kršenja međunarodnih obveza od strane EU.

Bitna pojednostavljenja

Nove direktive donose šire mogućnosti korištenja pregovaračkog postupka: pregovarački postupak s natjecanjem moguće je koristiti u slučaju posebnih okolnosti vezanih uz prirodu, složenost ili pravne i financijske okolnosti projekta, a posebno u slučaju kada potrebe naručitelja ne mogu biti zadovoljene postojećim standardnim (off the shelf) rješenjima.

Pristup ponuditeljima administrativno se olakšava, posebno uvođenjem europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD), a minimalni rokovi za podnošenje ponuda se skraćuju. Konačno, obvezno korištenje elektroničke komunikacije u javnoj nabavi povećat će mogućnost pristupa informacijama i nabavi te tako pogodovati posebno MSP-ovima u iskorištavanju mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta te povećati šanse za rast i stvaranje novih radnih mjesta[2]. Procjena je EK da će se korištenjem elektroničke javne nabave godišnje na razini EU uštedjeti oko 100 milijardi eura[3]. Nove direktive obvezuju države članice na omogućavanje elektroničke dostave ponuda najkasnije do rujna 2018.

Glavne koristi za MSP-ove

Jedan od ključnih ciljeva novih direktiva je olakšavanje pristupa javnoj nabavi MSP-ovima, odnosno što širem spektru ponuditelja. Već spomenuta europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) primarno će pogodovati upravo MSP-ovima, dok su tu i dodatne dvije mjere: poticanje naručitelja da nabave dijele na grupe (što omogućuje podnošenje ponuda samo za jednu grupu nabave, umjesto obveze podnošenja ponude za cijeli predmet nabave što u praksi predstavlja ključnu prepreku MSP-ovima). Naručitelji će biti obvezni navedeno načelo provoditi, osim ako mogu objasniti potrebu za objedinjenim predmetom nabave. Konačno, za razliku od starih, nove direktive propisuju maksimalnu razinu financijske sposobnosti koju naručitelji smiju tražiti od ponuditelja u skladu s načelom razmjernosti. Tako naručitelji, ako kao dokaz financijske sposobnosti traže visinu ukupnog prometa, neće moći od ponuditelja tražiti visinu ukupnog prometa veću od dvostruke vrijednosti predmeta nabave (odnosno grupe). U kontekstu Republike Hrvatske, ovdje je zanimljivo pripomenuti kako je navedeni uvjet razmjernosti u nacionalno zakonodavstvo uveden još 2012. godine, donošenjem novog Zakona o javnoj nabavi. Iznimke od navedenog kriterija bit će moguće samo u posebnim slučajevima u kojima je moguće obrazložiti objektivnu potrebu za strožim kriterijima.

Koristi za javne naručitelje unutar država članica i ukidanje razlika između „A“ i „B“ usluga

Nova pravila javne nabave omogućit će javnim naručiteljima pojednostavljenje u postupcima objave javne nabave kroz objavu prethodnih informacija o objavi postupaka javne nabave (umjesto poziva na nadmetanje). Dodatno, omogućit će naručiteljima dogovor s gospodarskim subjektima (natjecateljima), čiji su zahtjevi za sudjelovanjem ocijenjeni uspješnima, o krajnjim rokovima za dostavu ponuda u drugom krugu postupaka nabave. Nove direktive obvezuju države članice na objavu ažurnih dokumenata koji predstavljaju zadovoljavajuće dokaze (kao što su izvadci iz sudskog registra). Takve objave moguće je pronaći na sustavu e-Certis kako bi se olakšala provjera istih na razini EU.

U novim direktivama ukinuta je razlika između tzv. „A“ (prioritetnih) i „B“ (ne-prioritetnih) usluga. Međutim, naručitelji će koristi imati od pojednostavljenih procedura u sektorima socijalnih i zdravstvenih usluga i usluga u kulturi. Nove će odredbe vrijediti i za druge usluge, kao što su pravne, hotelijerske i ugostiteljske usluge. Prema trenutnim pravilima, trenutne „B“ (ne-prioritetne) usluge, kao što su usluge prijevoza vodenim putovima te usluge u poljoprivredi i šumarstvu bit će podložne svim pravilima iz direktiva, osim ako su eksplicitno navedene u prilogu direktivama (posebni režimi nabave).

Posebni režimi nabave, pak, su jednostavniji od dosadašnjih pravila koja su vrijedila za „B“ (ne-prioritetne) usluge. Naime, maksimalna vrijednost nabave u sklopu ovog režima podignuta je na 750.000,00 eura, nacionalna pravila o provedbi više ne moraju slijediti pravila EU vezano uz tehničke specifikacije, a osim poštivanja općih načela EU, jedina pravila koja se moraju poštivati u provedbi jesu pravila o transparentnosti i objavama (ex-ante, kroz prethodnu informacijsku obavijest i ex-post, kroz objavu odluke o odabiru). Dodatno, javni naručitelji smiju u obzir uzeti kriterije kvalitete i trajnosti koje smatraju bitnima za predmet nabave, a isključiti cijenu kao jedini kriterij odabira takvih usluga.

Pristup usmjeren na zelenu i socijalnu nabavu te inovacije

Nova pravila doprinijet će usmjerenju na ekonomiju koja je zelenija, u kojoj jača socijalni element, koja je uključiva i koja potiče inovacije, sve u skladu sa strategijom Europa 2020. U tom smislu nove direktive ne propisuju naručiteljima što kupiti, već im je prepuštena odluka na koji će način pristupiti nabavi, uz određena olakšanja, odnosno nove mogućnosti. Takve mogućnosti su npr. korištenje kriterija životnog ciklusa, čime se naručitelji potiču da u nabavama koriste kriterij koji će ocjenjivati ponude prema kvaliteti i cijeni koje proizvod nudi kroz svoj cijeli životni ciklus, a dodatno koristeći i kriterije povezane s boljim iskorištavanjem energije i unapređenjem zaštite okoliša (koji su direktno vezani uz predmet nabave).

U svojim odlukama, naručitelji će moći u obzir uzeti kriterije vezane uz proizvodni proces predmeta nabave, kao što su, između ostalog, uključenost osoba u nepovoljnom položaju ili korištenje netoksičnih supstanci u proizvodnom procesu. Dodatno, naručitelji će moći tražiti da ponuđeni predmet nabave nosi oznake koje potvrđuju određene kvalitete (vezane uz npr. okoliš, socijalne uvjete i dr.), sve dok su takvi zahtjevi povezani i razmjerni predmetu nabave i ne narušavaju načelo jednakog tretmana. Kako bi se potaknula socijalna uključenost, rezervacija sudjelovanja zaštićenih radionica proširena je na gospodarske subjekte čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom ili osoba u nepovoljnom položaju. Minimalni broj zaposlenih osoba s invaliditetom ili osoba u nepovoljnom položaju, u kontekstu programa zaštićenih zaposlenja, smanjen je s 50% na 30%. Na kraju, inovacije se potiču tako da je omogućen partnerski postupak u kojem naručitelji mogu surađivati s ponuditeljem (odabranim u natjecateljskom postupku) na razvijanju inovativnih proizvoda, radova ili usluga koji još ne postoje na tržištu.

Pritom treba uzeti u obzir kako direktive ističu da je u provedbi ugovora o javnoj nabavi nužno postupati u skladu s pozitivnim pravom država članica i EU vezano uz zaštitu okoliša, socijalnim i radnim pravom.

Koje mjere jamče „dobro upravljanje“ u postupcima javne nabave

Nove direktive pojašnjavaju pojam sukoba interesa i definiraju ga kao „barem one situacije kada članovi osoblja javnog naručitelja ili pružatelj usluga službe nabave koji djeluje u ime javnog naručitelja koji su uključeni u provedbu postupka nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka nabave“. Država članica obvezna je osigurati da javni naručitelji poduzmu prikladne mjere da učinkovito spriječe, prepoznaju i uklone sukobe interesa koji proizlaze iz provedbe postupka nabave.

Nadalje, razlozi za isključenje ponuditelja ojačani su na način da uključuju npr. mogućnost utjecaja na postupak odlučivanja ili lažno prikazivanje činjenica pri dostavljanju podataka potrebnih za provjeru odsutnosti razloga za isključenje. Direktive nadalje propisuju obvezu isključenja ponuda u slučaju neuobičajeno niske cijene, ako su one posljedica nepridržavanja primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava određenog pravom Unije, nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima ili odredbama međunarodnog prava. Na kraju, direktive donose pojednostavljenje pravila vezanih uz izmjene ugovora.

Izmjene u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga

Nova direktiva za navedene sektore primarno pojašnjava mehanizam izuzeća, odnosno pojam posebnih i isključivih prava te isključuje istraživanje nafte i plina jer je za taj sektor ustanovljeno da je podložan takvom konkurentskom pritisku da disciplina u području nabave, uvedena pravilima Unije o nabavi, više nije potrebna.

[1] Trenutno je na snazi Uredba (EU) br. No 1336/2013 od 13.12.2013.

[2] Prema Eurostatu, 99% MSP-ova u EU ima pristup internetu

[3] Procjena se temelji na uštedi od 5%, dok naručitelji koji već primjenjuju e-nabavu u praksi ostvaruju uštede 5-20%.

[wpfilebase tag=file id=11 tpl=simple /]

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Najnoviji članci iz iste kategorije