PJR Educa ®

Kako bih ostvarila preduvjet za korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja Europskoj uniji (EU), Hrvatska je morala donijeti Nacionalni strateški referentni okvir i Operativne programe – temeljne programske dokumente.

Prijedlog Europske komisije za financiranje razvojnih prioriteta Hrvatske u sklopu ESI fondova u razdoblju od 2014. do 2020.

Zajedno s financijskom konsolidacijom, strukturne reforme predstavljaju ključan faktor u povećavanju učinkovitosti i potencijala za rast hrvatskog gospodarstva. Oni su ujedno i glavni uvjet za uspješnu provedbu ESI fondova, koji mogu najbolje doprinijeti razvoju. temelje jedino ako postoje odgovarajući politički, zakonodavni i administrativni okviri.

Prioritet jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ostvarit će se kroz četiri tematska cilja: poticanje istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije; jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture; promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi i poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Aktivnosti u projektu predstavljaju operativni plan za postizanje utvrđenih očekivanih rezultata. One su planirani zadaci koji se po određenom kronološkom redoslijedu provode u okviru zadanog vremenskog rasporeda. Projektni prijedlog sadrži opis plana aktivnosti čijom će se pravovremenom i kvalitetnom provedbom doći do rezultata, a time i svrhe i općeg cilja projekta.

Na samom početku planiranja projekta svaki potencijalni prijavitelj za sredstva EU trebao bi, umjesto nepromišljenog i nesustavnog ulaska u projekt gdje se nada najboljem, istražiti moguće negativne i pozitivne rezultate projekta prije ulaganja previše vremena i novca u isti.

Faktori koji utječu na ostvarivanje održivosti projektnih rezultata uključuju vlasništvo nad projektom, podršku na razini politika, ekonomske i financijske aspekte, socio-kulturne aspekte, jednakost spolova, tehnologiju i okolišne aspekte, te institucionalne i upravljačke kapacitete.

U jeku približavanja ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te sve većeg iznosa raspoloživih sredstava i interesa brojnih organizacija za korištenjem istih, nameće se pitanje pravne prirode ugovora o bespovratnim sredstvima (tzv. grantova). Ovo je pitanje važno zbog potencijalnih sporova između korisnika bespovratnih sredstava i ugovornih tijela u provedbi projekata. Dosadašnje iskustvo pokazuje da će do ovakvih sporova dolaziti te je nužno trenutne i buduće korisnike informirati o ovoj temi.

Na samom početku, pri sastavljanju proračuna i planiranju projekta treba voditi računa da vrijednosti budu izražene u cijenama bez PDV-a, a tijekom provedbe projekta potrebno je dobro poznavati procedure oslobođenja od PDVa.

Kako je princip jednakog tretmana (engl. Equal treatement) ili ravnopravnosti jedan od 4 ključna principa po kojima se dodjeljuju sredstva EU, Europski parlament je još 2006. godine usvojio Direktivu o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakoga tretiranja muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja (Equal Treatement Directive, 2006/54/EC[1]) kojom se zabranjuje bilo kakva diskriminacija na osnovi spola. Pitanje koje se nameće je – kako se to odražava na dodjelu EU sredstava.

Dok smo u prethodnom broju Educe razmatrali sveobuhvatni okvir strategije ‘Europa 2020’ te predložene načine na koje se tematski i sadržajni dijelovi strategije mogu uključiti kao smjernice kojima projektni prijedlog teži, u ovom broju detaljnije izlažemo prioritete ‘Pametan’, ‘Održiv’ i ‘Uključiv’ rast i njihove pripadajuće inicijative.

Svaki potencijalni prijavitelj koji je na nekom od poziva za dodjelu bespovratnih sredstava poslao projektni prijedlog koji je dakle uspješno odabran za financiranje, morati će potpisati ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava (tzv. grant ugovor). Izrazito je važno da korisnik projekta dobro upozna svoj ugovor odnosno ugovorne obveze koje proizlaze iz potpisanog grant ugovora.