HSTec – Proširenje proizvodnih kapaciteta HSTec-a d.d. kroz izgradnju novog proizvodno-poslovnog prostora, uz rekonstrukciju postojećeg i nabavu opreme
Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća
Za proaktivno i profesionalno upravljanje društvom, upravi je potrebno dostavljanje specifičnih informacija u obliku izvještaja. Izvještaje je nužno pripremati u strogo zadanim rokovima te ad hoc, s obzirom da je njihova bitna karakteristika da su „točno na vrijeme i na točnom mjestu“. Izvještaji za investitore dijele sličan oblik, dok su izvještaji za kreditore nešto jednostavniji i jednoobrazniji zato što prvenstveno trebaju prikazati sposobnost društva u financiranju vlastitih obaveza uz normalno poslovanje. Naravno, pripremanje takvih izvještaja nije nimalo jednostavno, stoga će nam upravo ova podjela pomoći u razumijevanju o čemu, kako i zašto trebamo izvijestiti putem izvještaja.
Što sve uzeti u obzir kada se radi ekonomsko-financijska analiza
Imovina, kapital i obveze
Promatraju se osnovna sredstva koja se sastoje od dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, te kratkotrajne imovine koja se sastoji od zaliha, potraživanja i novca. Nakon osvrta na svaki pojavni oblik imovine, uzima se u obzir način i metoda financiranja osnovnih odnosno obrtnih sredstava.
Kako napisati analizu opcija
Analiza opcija služi za ocjenu zašto smo se odlučili za provedbu planiranog projekta kao alternativu ne-činidbi, minimalnoj činidbi i činjenju nečeg drugog.
Projekti iz područja poljoprivrede unutar Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (dalje u tekstu: PRRRH) je dokument koji definira ukupno 16 mjera (mjera (+ mjera tehničke pomoći) kojima je cilj povećanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva, prerađivačke industrije te unaprjeđenje kvalitete života i radnih uvjeta u ruralnim područjima.
Kako izgleda ispravan redoslijed planiranja komunikacije?
Odlučili ste prijaviti projekt, razradili ste projektnu ideju, odredili ciljeve, ciljne skupine i aktivnost no u prijavnom ste se obrascu susreli s upitom o rezultatima komunikacijskih aktivnosti svojeg projekta koje trebate unijeti u unaprijed zadane stupce što znači da ste već morali odrediti rezultat komunikacijskog procesa bez da ste uopće isplanirali njegov početak i tijek, a još manje odredili alate kojima ćete zadani cilj ostvariti. Suočeni s navedenim, odlučujete se odabrati ono što Vam se, na prvu, čini najjednostavnijim te se na brzinu odlučujete za određene mjere vidljivosti, dok mjere komunikacije potpuno izostavljate.
Nove upute za obveznu komponentu promidžbe i vidljivosti u EU projektima i najčešće zablude korisnika
Dana 1. lipnja 2015. godine na snagu su stupile nove upute za korisnike bespovratnih sredstava vezane uz mjere informiranja i komunikaciju u projektima sufinanciranima u okviru europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u razdoblju od 2014. – 2020. te su tako postale obvezujuće za sve korisnike sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF).
Zelena javna nabava
Pod pojmom zelena javna nabava (ZeJN) podrazumijevamo postupak pri kojem se javna tijela potiču naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manji negativni učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili. Iz ovoga je lako zaključiti kako je zelena javna usmjerena održivom rastu i razvoju koji je osnova strategije Europa 2020.
Nabava u EU projektima u razdoblju 2014-2020
U sklopu dokumentacije za provedbu projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u financijskom razdoblju 2014.–2020. nalaze se i „Pravila koja se primjenjuju na osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (NOJN)“ (u daljnjem tekstu: Pravila) u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.
Primjena nove Direktive javne nabave u Zakonu o javnoj nabavi
Pojam kriterija za dodjelu ima središnje mjesto u Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ. Nova Direktiva o javnoj nabavi navodi kako bi se nabava trebala provoditi „korištenjem terminologije „ekonomski najpovoljnija ponuda”, budući da bi sve pobjedničke ponude naposljetku trebale biti odabrane u skladu s onim što pojedini javni naručitelj smatra da je ekonomski najpovoljnije rješenje između ponuđenih“.
