Kako Hrvatskoj ide članstvo u Europskoj uniji?

Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu na dan 31.prosinca 2016. godine usvojeno je od 30. kolovoza 2017., a Europska komisija ga je odobrila mjesec dana poslije. U Izvješću postoji 14 poglavlja u kojima u većini Hrvatska zaostaje za prosjekom EU ili za ciljem kojeg si je zadala pri potpisivanju Sporazuma.

  1. Istraživanje, razvoj i inovacije – Hrvatska u ovom segmentu i dalje zaostaje za prosjekom EU, posebno kada je riječ o izdacima za istraživanje i razvoj te u zapošljavanju znanstvenika. Ključna potreba u ovom sektoru je u kratkom roku povećati udio BDP-a za istraživanje i razvoj, s 0,75% u 2015. na 1%.
  2. Informacijsko komunikacijske tehnologije – Važnijih promjena u razvojnim potrebama područja nema u odnosu na prethodno razdoblje. Hrvatska uvelike kasni u dostupnosti suvremenih telekomunikacijskih mreža, što je ujedno i ključna potreba sektora: ubrzati izgradnju infrastrukture.
  3. Mala i srednja poduzeća koja ne ulažu dovoljno u aktivnosti istraživanja i razvoja, što je glavna potreba sektora uz jačanje poduzetničkih vještina i znanja.
  4. Energija – podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima – potrebno je postizanje energetske sigurnosti te ojačavanje diversifikacije.
  5. Klimatske promjene – Hrvatska nema cjelovit i funkcionalan institucionalan sustav za upravljanje prilagodbama klimatskih promjena. Potreba unutar ovog sektora je jačati istraživačke aktivnosti kao i upravljačke kapacitete.
  6. Okoliš – stopa reciklaže u Hrvatskoj je dvostruko manja od prosjeka EU, a uz povećanje stope potrebno je i poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture i unaprjeđenje upravljanja zaštićenim područjima.
  7. Promet – u ovom sektoru najgore stoji razvoj željeznice koji daleko zaostaje za svim ostalim područjima prometa, slijedom toga najveća potreba sektora je modernizacija pruga.
  8. Tržište rada – Hrvatska u ovom poglavlju stoji jako loše te su najveći problemi nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost.
  9. Socijalna uključenost i siromaštvo i zdravstvena skrb – mirovinski sustav Hrvatske je teško održiv zbog niske razine zaposlenosti, kratkoće prosječnog radnog vijeka te nepovoljnih demografskih kretanja, dok je razina ulaganja u zdravstvo ispod prosjeka EU. Potrebno je ulagati u zdravstvo, standardizirati mjere socijalne skrbi s europskim sustavima.
  10. Kvaliteta, relevantnost i dostupnost obrazovanja – obrazovni sustav ne odražava stvarne potrebe tržišta rada. Ključne potrebe sektora su raditi na strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologija, posebno potrebno je provođenje kurikularne reforme.
  11. Javna uprava i pravosuđe – između 2010. – 2015. nije napravljen nikakav pomak u odnosu na druge članice u području povećanja učinkovitosti vladavine prava, regulatorne kvalitete i vladavine prava.
  12. Poljoprivreda – iako zaostajemo za EU, Hrvatska bilježi porast ekološke proizvodnje, najvažnije u sektoru je poticati obrazovanje poljoprivrednika.
  13. Ribarstvo – proizvodnja ribe u akvakulturi raste od 2014. godine, potrebno je uspješno provođenje Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo.
  14. Demografija – Hrvatska je među 5 demografski najugroženijih država EU, procjena je da će u razdoblju od 2011. – 2021. iz Hrvatske iseliti 450.000 stanovnika. Dokument Izvješća ne navodi ključne potrebe sektora već stoje samo preporuke kao što su da je nužno ojačati suradnju i komunikaciju prema hrvatskoj dijaspori s ciljem povećanja njenog doprinosa demografskoj revitalizaciji te ojačati sigurnost radnog mjesta zaposlenim majkama i osiguranje većih primanja tijekom rodiljnog dopusta.

Po prikazanom Izvješću i ključnim potrebama u svih 14 sektora Hrvatska mora napredovati. U nekim područjima kao što su istraživanje, razvoj i inovacije ili tržište rada, stojimo ispod prosjeka EU i pomake je potrebno napraviti što prije. Za područja demografije, Izvješće niti ne iznosi potrebe sektora odnosno mjere što daje zaključiti da Hrvatska nema rješenje za iznimno loše demografske kretnje.

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Najnoviji članci iz iste kategorije

Konferencija javna nabava

Profesionalizacija javne nabave

Treća Međunarodna konferencija o javnoj nabavi održat će se u Opatiji će se od 20. do 21. svibnja 2021. godine. Sudionici konferencije čut će primjere iz prakse javne nabave dviju država članica EU te razmijeniti iskustva s brojnim domaćim stručnjacima.

Pročitajte više »
Program izobrazbe u području javne nabave

Steknite certifikat u području javne nabave!

Program izobrazbe u području javne nabave obuhvaća pet dana i traje 50 nastavnih sati. Potvrda o odslušanom programu vrijedi 3 godine, kada je potrebno položiti ispit pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te steći certifikat u području javne nabave.

Pročitajte više »
Konferencija javna nabava

Koncept zelene javne nabave

Konferencija u Opatiji
Treća Međunarodna konferencija o javnoj nabavi održat će se u Opatiji će se od 20. do 21. svibnja 2021. godine. Organizator konferencije je Projekt jednako razvoj d.o.o.

Pročitajte više »