Primjer iskustva zemlje članice u strateškom planiranju i EU fondovima: Slovenija
Peter Wostner, savjetnik u Uredu za makroekonomske analize i razvoj u Sloveniji, koji je koordinirao provedbu Strategije pametne specijalizacije u toj zemlji, podupire 4 preduvjeta za ostvarenje zacrtanih prioriteta u kontekstu provedbe pametne specijalizacije na razini neke zemlje članice.
Poruka koja se nalazi u pozadini jest da je najbitniji aspekt daljnjeg razvoja i budućeg napretka promjena načina funkcioniranja, na razini države kao i na razini pojedinih dionika. Slovenija, a što je primjenjivo i za Hrvatsku, mora shvatiti da je mala država ograničenih kapaciteta i da sve što radi mora raditi na najbolji mogući način. To nas vodi do sljedećeg zaključka i prvog preduvjeta za uspjeh:
1. ODREĐIVANJE FOKUSA
Bitno je prihvatiti da ne možemo učiniti sve, već se moramo fokusirati na područja u kojima smo dobri i u kojima možemo ostvariti željene učinke te za koja imamo adekvatne resurse. U slučaju Slovenije, prioritetne sektore su zajednički odredili, putem Strateških istraživačko-inovacijskih partnerstava, državne institucije, znanstvene institucije i privatni sektor.
„Sveti gral“ pametne specijalizacije, kako ga je Wostner nazvao, jest pronalazak disruptivnih proizvoda odnosno tehnologije, koji mogu konkurirati na EU i globalnom tržištu.
2. SURADNJA
Država mora promijeniti svoju perspektivu i shvatiti sebe kao facilitatora promjene, a ne kao jedinog i najvažnijeg dionika. Važnu ulogu zauzimaju Strateška istraživačko-inovacijska partnerstva, kroz korištenje principa četverostruke zavojnice („quadruple helix“), odnosno putem učinkovite suradnje poslovnog, znanstvenog, javnog i nevladinog sektora. Suradnja ovih dionika stvara ekosustav koji idealno donosi odluke koje su korisne za sve, komplementarne i idu u smjeru željenog razvoja situacije. Slovenija je ovakav tip suradnje primijenila na svakom od svojih prioriteta i postigla željene učinke u velikom broju slučajeva.
3. USKLAĐIVANJE DJELOVANJA DRŽAVE S IDENTIFICIRANIM PRIORITETIMA
Država mora ulagati u područja koja odgovaraju identificiranim prioritetima, ali ulagati na način da se postignu stvarni i trajni učinci, ne samo da se prikaže prijenos financijskih sredstava.
4. POVEZIVANJE
Za ostvarenje zacrtanih ciljeva potrebno je i povezivanje na razini samih ciljeva, tematskih područja, institucionalnoj razini te na regionalnoj razini. Sve od navedenog trebalo bi se automatski ostvariti uspostavljanjem kvalitetnih suradnji i uključivanjem širokog kruga relevantnih dionika kroz Strateška istraživačko-inovacijska partnerstva.
Možemo zaključiti da je izrazito bitno donijeti ispravnu odluku o tome što financirati u sljedećem srednjoročnom razdoblju, odnosno u sljedećem programskom razdoblju, jer su EU fondovi prilika da se postigne konkurentnost, a s druge strane rizik da se propusti prilika pa se drugi razviju bolje i brže. Na raspolaganju su nam ograničena sredstva, stoga se ona moraju fokusirati na područja koja stvaraju komparativnu prednost na europskoj ili još bolje na globalnoj razini.
Izvori:
1. Peter Wostner, savjetnik, Ured za makroekonomske analize i razvoj, Slovenija; prezentacija tijekom Međunarodne konferencije „Strateške pripreme razvojnih programa i projekata za financiranje ESI fondovima u novom programskom razdoblju 2021. – 2027.“
