Svaka država članica Europske unije obavezna je, sukladno Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013., predložiti ključne ciljeve koje će ispunit kroz Partnerski sporazum kojim se utvrđuje nacionalna strategija za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Europska komisija (EK) je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom usvojila 30. listopada 2014. Sporazum pokriva pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

U Sporazumu se opisuje strategija koja ispunjava zajedničke europske ciljeve u specifičnom nacionalnom kontekstu. U sadržaju se navodi kako će Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkim ciljevima strategije Europa 2020 kroz proračun EU koji se dodjeljuje za financijsko razdoblje 2014. – 2020.

Partnerski sporazum između Hrvatske i Europske unije ima sedam prioriteta:

  1. promicanje poslovnog okruženja kakvo pogoduje inovacijama i razvijanje konkurentnog i na inovacijama temeljenog gospodarstva poticanjem poduzetništva, istraživanja, razvoja i inovacija te e-gospodarstva
  2. razvijanje infrastrukture za ekonomski rast i zapošljavanje, posebice ključnih mreža i održiva gradskog prometa
  3. potporu zelenom gospodarstvu s malim udjelom ugljika poticanjem održiva i učinkovita korištenja prirodnih resursa te promicanjem energetske učinkovitosti i prilagodbe na klimatske promjene
  4. razvijanje rasta ljudskog kapitala i rješavanje problema nepodudarnosti znanja i vještina radne snage reformom obrazovnog kurikuluma, razvojem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te samozapošljavanja
  5. promicanje društvene uključenosti i smanjivanje rizika od siromaštva razvijanjem socijalnih usluga, borbom protiv različitih oblika diskriminacije i osiguravanjem prijelaza s institucionalnih na usluge u zajednici
  6. poboljšavanje zdravstvenih usluga na učinkovit i ekonomičan način
  7. izgradnju moderne i stručne javne uprave, razvijanje socijalnog dijaloga i osiguravanje učinkovitosti i nepristranosti sudstva

Sva ulaganja koja su navedena u Sporazumu se usmjeravaju na rješavanje razvojnih nedostataka članice i time na jačanje socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije. Kohezijska politika provodi se kroz četiri operativna programa (OP), a oni su:

  • jedan nacionalni OP sufinanciran od EFRR-a i KF-a – OP Konkurentnost i kohezija (OPKK)
  • jedan nacionalni OP sufinanciran od ESF-a – OP Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP)
  • jedan program ruralnog razvoja sufinanciran iz EPFRR-a
  • jedan program za ribarstvo sufinanciran iz EFPR-a

 

Unutar Sporazuma razrađeno je 11 tematskih ciljeva, koji su:

  1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
  2. Povećanje pristupačnosti i kvalitetna uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija
  3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora i sektora ribarstva i akvakulture
  4. Podrška prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO2 u svim sektorima
  5. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije i upravljanje rizicima
  6. Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
  7. Promicanje održivog prometa i eliminacija uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama
  8. Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage
  9. Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
  10. Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno obrazovanje
  11. Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave

Svaka država članica dužna je za financijsko razdoblje 2014. – 2020. podnositi Europskoj komisiji Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu.