Važnost Europskog zelenog plana

Nova strategija rasta

Europski Zeleni Plan – EU Green Deal je odgovor na klimatske promjene. To je nova strategija rasta kojoj je cilj transformirati EU u pravedno i uspješno društvo sa suvremenom, efikasnom i konkurentnom ekonomijom s nultom neto emisijom stakleničkih plinova do 2050. godine kroz ulaganja u istraživanja i inovacije te očuvanje okoliša. Za postizanje te klimatske neutralnosti do 2050. potrebna je transformacija europskog društva i gospodarstva, koja mora biti troškovno učinkovita, pravedna i socijalno uravnotežena.

Prvi klimatski neutralan kontinent


Dakle, EU Green Deal je ambiciozni europski zeleni dogovor kako bi Europu do 2050. godine učinila prvim klimatski neutralnim kontinentom. Koja je dodana vrijednost Zelenog sporazuma u odnosu na postojeće klimatske politike i propise? Od kružnog gospodarstva do energetske učinkovitosti do nefinancijskog izvještavanja, cilj je prevesti ciljeve Zelenog sporazuma u sve politike EU uzimajući u obzir socijalni aspekt
Praćenje i provedba Europskog zelenog plana uključit će se u godišnji ciklus koordinacije gospodarske i proračun¬ske politike u EU-u, tzv. europski semestar.
Politike koje bi trebale omogućiti provedbu nove strategije rasta uključuju: Klimatsku politiku; Energetsku politiku (za opskrbu čistom energijom u cijelom gospodarstvu); Industrijsku politiku i kružno gospodarstvo; Građevinarstvo; Zaštitu okoliša i bioraznolikost; Poljoprivredu i turizam (za provedbu inicijativa „od polja do stola“); Mobilnost (prometnu politiku); Socijalnu politiku te Istraživanje, razvoj i inovacije. Horizontalne teme odnose se na digitalizaciju, socijalnu politiku, fiskalnu politiku, državne potpore i javnu nabavu.
Europski Zeleni Plan mobilizirat će EU izvore financiranja i stvoriti okvir koji olakšava i potiče javna i privatna ulaganja potrebna za prijelaz na klimatski neutralno, zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo. 

Dopunjujući druge inicijative najavljene zelenim sporazumom, Plan se temelji na tri dimenzije:
  1. Financiranje: mobilizirati najmanje 1 bilijun eura održivih ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća. 25-30% financiranja će uglavnom doći iz privatnog sektora: ideja je da se tvrtke potaknu na rizična zelena ulaganja jamstvima zajmova Europske investicijske banke, zajmodavca EU-a, koji se nedavno obvezao na postupno ukidanje zajmova za projekte fosilnih goriva.
  2. Omogućavanje: poticaji za preusmjeravanje javnih i privatnih ulaganja. EU će osigurati alate za investitore stavljajući održivo financiranje u središte financijskog sustava, te će poticati i olakšati provedbu održivih javnih investicija poticanjem zelenog proračuna i zelene nabave te olakšavanje procedura za odobravanje državnih potpora.
  3. Praktična podrška: Komisija će pružiti podršku javnim tijelima i promotorima projekata u planiranju, osmišljavanju i provedbi održivih projekata.
 

Dodatno, za provedbu tih politika odnosno provedbu EU zelenog plana osigurana je jedna trećina ulaganja od 1,8 bilijuna eura iz plana za oporavak NextGenerationEU i višegodišnjeg financijskog okvira EU.
Zeleni plan, kao strategija za oporavak od klimatske krize i kao strategija rasta za budućnost Europe, za razliku od ostalih prijašnjih strategija i politika (npr. Kyoto protokol, EU-ETS, Pariški sporazum) obuhvaća većinu sektora te usklađuje sva područja politike sa svojim ciljem.


Dakle, EU Zeleni Plan predviđa značajna sredstva, značajne i velike investicije, zamjenu postojeće zastarjele infrastrukture… i ne može se više reći da je to prilika koju se ne smije propustiti već je to nužnost koju treba osvijestiti…

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Najnoviji članci iz iste kategorije