Proračun EU-a, države članice i privatni akteri imat će važnu ulogu u financiranju europskog zelenog plana.
Sam proračun EU-a ne može biti dovoljan za borbu protiv klimatskih promjena ili za zadovoljavanje golemih globalnih potreba za ulaganjima. Države članice i privatni sektor morat će dati svoj značajan doprinos. Projekti koji se financiraju u okviru europskog zelenog plana pridonijet će postizanju ciljeva tog plana, pojavi novih industrija čiste energije i kružnoga gospodarstva te će dovesti do otvaranja visokokvalitetnih radnih mjesta za konkurentno europsko gospodarstvo spremno za 21. stoljeće.
Fondovi i programi iz kojih se financira europski zeleni plan (kao što su InvestEU ili Fond za pravednu tranziciju) omogućit će financiranje „po mjeri” za širok raspon projekata. U okviru namjenskih programa i proizvoda moći će se financirati i mali projekti (npr. energetska obnova pojedinačnih kućanstava) i oni veći (npr. instalacija mreže postaja za punjenje električnih vozila). Potpora ulaganjima bit će prilagođena razini rizika koju sa sobom nose konkretni projekti.
Komisija je predložila da se za klimatsku politiku i okoliš izdvoji 25 % ukupnih sredstava iz proračuna u okviru više programa, npr. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za jamstva u poljoprivredi, Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, program Obzor Europa i fondovi Life.
Ukupno, ekstrapolirano sa sedam na deset godina te uz pretpostavku da će se klimatski cilj u razdoblju nakon 2027. barem zadržati, za europski zeleni plan iz proračuna EU-a osigurat će se 503 milijarde eura. Njime će se u tom razdoblju potaknuti dodatno nacionalno sufinanciranje projekata u području klime i okoliša u iznosu od oko 114 milijardi eura.
Mehanizmom za pravednu tranziciju u razdoblju 2021. – 2027. mobilizirat će se barem 100 milijardi eura ulaganja, što će se financirati iz proračuna EU-a, sufinanciranja država članica i doprinosa iz programa InvestEU i Europske investicijske banke (EIB). Ekstrapolirano na deset godina, u okviru mehanizma za pravednu tranziciju mobilizirat će se oko 100 milijardi eura. Mehanizam za pravednu tranziciju bit će usmjeren na socijalne i gospodarske troškove tranzicije u najpogođenijim regijama. U okviru njega financirat će se različiti projekti, od otvaranja novih radnih mjesta preko potpore poduzećima, pomoći pri traženju posla ili prekvalifikaciji za nezaposlene koji su izgubili posao zbog tranzicije, do obnove zgrada te ulaganja u obnovljive energije, lokalne toplinske mreže i održivi prijevoz.
Obuhvaćati će tri glavna izvora financiranja:
- Fond za pravednu tranziciju, za koji će se izdvojiti nova sredstva EU-a u iznosu od 7,5 milijardi eura i koji je jedan od prioriteta iz prijedloga Komisije za sljedeći dugoročni proračun EU-a.
- Poseban program za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU, kojim će se mobilizirati ulaganja u vrijednosti do 45 milijardi eura. Cilj je privući ulaganja iz privatnog sektora, uključujući ulaganja u održivu energiju i promet, kako bi se gospodarstvima u tim regijama osigurali novi izvori rasta.
- Instrument za kreditiranje u javnom sektoru uz uključivanje Europske investicijske banke koji se podupire iz proračuna EU-a omogućit će mobilizaciju ulaganja u iznosu 25 – 30 milijardi eura. Tim će se instrumentom osigurati zajmovi za javni sektor, primjerice za ulaganja u mreže centraliziranoga grijanja i obnovu zgrada. Komisija će u tu svrhu u ožujku 2020. predstaviti zakonodavni prijedlog.
Naposljetku, iz Fonda za inovacije i Fonda za modernizaciju, koji nisu dio proračuna EU-a, ali se financiranju dijelom prihoda iz glavnog instrumenta politike – dražbi emisijskih jedinica u okviru EU-ova sustava trgovanja emisijama, osigurat će se približno 25 milijardi eura za tranziciju EU-a prema klimatskoj neutralnosti, s posebnim naglaskom na siromašnijim državama članicama u slučaju Fonda za modernizaciju.
