Treba li Korisnik osigurati vlastita financijska sredstva u 100% financiranim EU projektima ?

Projekt vam je financiran u stopostotnom iznosu u sklopu Europskog socijalnog fonda (ESF)? Očekujete kako ne bi trebalo biti poteškoća u financiranju provedbe projekta? Moguće je da će situacija ipak biti malo drugačija…

Kao što je poznato, projekti financirani sredstvima spomenutog Fonda usmjereni su unaprjeđenju civilnog društva, lakšoj zapošljivosti marginaliziranih skupina, osoba s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenih žena, socijalno ugroženim skupinama, unaprjeđenju rada u dječjim vrtićima i sl., odnosno usmjereni su najosjetljivijim skupinama našega društva. Stoga je neupitna važnost njihove realizacije, kao i rezultata koji ostvaruju.

S obzirom na to da se projekti iz ESF-a u pravilu financiraju u cijelosti (100 % troškova) te korisnici sukladno odredbama sklopljenog ugovora o bespovratnih sredstava imaju pravo potraživati predujam koji u pravilu iznosi 40 %, sami korisnici takvih ugovora u praksi često ne planiraju osiguravanje vlastitih sredstava za potrebe provedbe projekata. Kako su uvjeti financiranja projekata bili jasno naznačeni u samom Pozivu, korisnici su smatrali da su osigurana sva financijska sredstva nužna za provedbu projekata pri čemu je također jasno bilo naznačeno kako se sredstva projekta potražuju na tromjesečnoj osnovi sukladno pripremljenim Zahtjevima za nadoknadom sredstava (ZNS), u kojem su između ostalog navedeni i realizirani troškovi, a koji se po odobrenju isplaćuju korisnicima.

Jednu od poteškoća korisnicima predstavlja kašnjenje u odobravanju predanih ZNS-ova po kojima se financijska sredstva isplaćuju. Iako proces odobrenja traje kraće u odnosu na ranije godine, još uvijek postoji prostora za unaprjeđenje procedura kako bi bila u skladu s ugovornim obvezama i očekivanjima korisnika. Naime, člankom općih uvjeta ugovora navedeno je kako je rok za odobrenje Zahtjeva 45 dana od primitka istoga, uz uvjet da nema dodatnih upita odnosno pojašnjenja.

Nadalje, sam predujam trebao je imati za svrhu osiguravanje likvidnosti za realizaciju projektnih aktivnosti. Ono što nije dovoljno jasno definirano uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava je način na koji se predujam umanjuje. Naime, očekivanja korisnika su da iznos predujma koriste za potrebe realizacije projektnih aktivnosti do samoga kraja projekta te ga u cijelosti „poravnaju“ sa Završnim zahtjevom za nadoknadom sredstava. Ono što se u praksi događa je da korisnici zaprimaju odobrenje Zahtjeva za nadoknadom sredstava kojim je potraživani iznos sredstava umanjen za određeni iznos predujma, a koji nije jasno iskomuniciran s korisnikom, i to na način da je iznos umanjenja jednostrano određen.

Prethodno navedeno ima velik utjecaj na likvidnost, kako samog projekta, tako i na proračunska sredstva korisničke institucije. U trenutku kada se ovakva situacija u praksi dogodi, korisnici postaju svjesni koliko je bitno i kod 100-tno financiranih projekata, imati osigurana vlastita sredstva za „premošćivanje“ financijskog jaza u provedbi projekata.

U cilju daljnjeg ostvarivanja tako važnih društvenih projekata, potencijalno rješenje se nalazi u bržem procesu odobrenja Zahtjeva za nadoknadom sredstava, te jasno iskomuniciranom načinu i uvjetima umanjenja predujma tijekom provedbe projekta, a s kojim su obje ugovorne strane suglasne.

S obzirom na dosadašnju praksu, važno je odmah na početku provedbe razmišljati i o ranije navedenim situacijama i okolnostima te planirati premošćivanje financijskog jaza, ukoliko se on nastane.

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Najnoviji članci iz iste kategorije