Razmatranje Planova
Hrvatska je početkom svibnja 2021.g. prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti poslala u Europsku Komisiju na komentare. EK će prije svega razmatrati da li su Planovi konzistentni s preporukama i prioritetima identificiranima u okviru Europskog semestra, prioritetima definiranima u nekoliko strategija poznatiji kao “zeleni” i “digitalni” ciljevi, nacionalnim planovima reformi, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, teritorijalnim planovima pravedne tranzicije, partnerskim sporazumima, operativnim programima itd. Gledati će se naravno koliko su projekti koji su predloženi sukladni ciljevima Mehanizma za oporavak i otpornost, koliko su realni, izvedivi, sukladni s reformama. Gledati će se naravno i kako su opisane reforme te na koji način se mjere.
Planovi oporavka i otpornosti
Planovi oporavka i otpornosti ambiciozni su planovi koji bi trebali pomoći u rješavanju izazova koji su posljedica covid pandemije i doprinijeti postizanju bolje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU, pojačati ekonomsku i socijalnu otpornost, ublažiti socijalni i ekonomski utjecaj krize i podržati zelenu i digitalnu tranziciju.
49 milijardi kuna podijeljeno je u 5 komponenti (1.Gospodarstvo, 2.Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, 3.Obrazovanje, znanost i istraživanje, 4.Tržište rada i socijalna zaštita, 5.Zdravstvo) plus jedna dodatna inicijativa – Obnova zgrada stradalih u potresu. Pri tomu, sredstva su podijeljena na sljedeći način: 52%-Gospodarstvo, 9%-Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, 16%-Obrazovanje, znanost i istraživanje, 4%-Tržište rada i socijalna zaštita, 5%-Zdravstvo, 12%-Obnova zgrada.
Reforme i ulaganja
U ukupnosti se u Planu mogu iščitati 77 reformi i 152 ulaganja. Ta su ulaganja češće jedinstveni predodređeni projekti nacionalnih institucija, a u dijelu sredstava planiraju se natječaji na koje će se moći javiti prijavitelji (primjerice poduzetnici, ili tijela lokalne vlasti) od kojih će određeni broj njih dobiti sredstava za financiranje projekata.
Unutar prve i najveće komponente gospodarstva kriju se i prilike za poduzetnike, ali i projekti iz područja energetike vodoopskrbe i odvodnje te otpada.
Natječaji koje očekujemo
Poduzetnicima će se na raspolaganje staviti niz natječaja, od kojih je dio u obliku bespovratnih sredstava, dio su financijski instrumenti (povoljni zajmovi, jamstva i slično), a manji dio je kombinirano financiranje (zajam koji postaje dijelom bespovratan u slučaju uspješnog ostvarenja pokazatelja). U nastavku je nekoliko primjera natječaja koje očekujemo: bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća, bespovratna ulaganja u tehnološke kapacitete poduzeća koja imaju otežan pristup financiranju, jačanje akceleracijske aktivnosti i komercijalizacija inovacija, vaučeri i bespovratne potpore za digitalizaciju, zajmovi za oporavak poduzeća te poticanje zelene tranzicije, Jamstveni fond za poticanje investicija i obrtna sredstva.
Neki od sektora osobito pogođenih krizom, prepoznati su i izdvojeni za posebne natječaje, kao što su transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija i jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma.
Osnovne komponente NPOO-a
Unutar sektora energetike planirani su projekti s ciljem dekarbonizacije energetskog sektora i poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije. Unutar sektora prometa raditi će se na željezničkoj mreži, modernizaciji luka, modernizaciji tramvajskog prometa itd.
Komponenta 2 Plana donosi unaprjeđenje i digitalizaciju javne uprave, projekti koji su planirani su primjerice uspostava jedinstvenog kontakt centra za sve e-javne usluge za pružanje korisničke Izrada digitalne mobilne platforme, digitalizacija i informatizacija HZZ-a, HZMO-a, Porezne uprave.
Treća komponenta Plana donosi sredstva u područje obrazovanja, znanosti i istraživanja. Nastavljaju se ulaganja u reformu obrazovanja, graditi će se vrtići, osnovne i srednje škole. Raditi će se na digitalnoj transformaciji visokog obrazovanja, razvoju karijera istraživača, ulagati će se u istraživanje i razvoj.
U četvrtoj komponenti Plana Tržište rada i socijalna zaštita najmanje je sredstava predloženo, jer se između ostaloga financiraju i iz drugih EU izvora, u projekte kao što su vaučeri za obrazovanje, uvođenje usluge socijalnog mentorstva, razvoj i provedba novih ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja za potrebe zelene i digitalne tranzicije tržišta rada.
Peta komponenta je Zdravstvo, sektor koji je u snažnom fokusu svih Planova uslijed pandemije koja je stavila veliki pritisak i otkrila određene slabosti sustava. Projekti koji su predloženi su: uvođenje usluge mobilne ljekarne u primarnu zdravstvenu zaštitu, mobilne ambulante, nabava opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka, centralno financiranje specijalizacija, specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine, izrada sustava praćenja i preveniranja nestašica lijekova u Hrvatskoj.
Obnova posljedica od potresa
Dodatna inicijativa na koju se Hrvatska odlučila, je obnova od posljedica potresa. Raditi će se obnova postojećih zgrada, uključujući stambene i nestambene zgrade, privatne ili javne namjene, poticati će veća energetske učinkovitosti a poseban naglasak biti će na obnovi zgrada od javnog interesa zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Izraditi će se i digitalna platforma koja će služiti građanima kao sredstvo informiranja o administrativnim procedurama u procesu obnove.
Usvajanje Plana
Ispred nas je razdoblje čekanja na komentare Europske Komisije na ovako složen Plan oporavka i otpornosti, potom ažuriranje Plana, te poslije konačnog dogovora s EU – usvajanje Plana. Ovisno o stvarnom trajanju ovog procesa, prvi natječaji očekuju se u jesen ili zimu. Do kraja 2022.g. svaka zemlja članica mora ugovoriti 70% svih sredstava iz Plana, a do kraja 2023.g. preostalih 30%. Sva se sredstva moraju potrošiti, i sve reforme postići, do sredine 2026.g. S obzirom da neće svi projekti moći krenuti odmah, da građevinski radovi ili informatički kompleksni projekti po prirodi stvari zahtijevaju vrijeme, spomenuti rok predstavlja osobit izazov za uspješnost Plana oporavka i otpornosti.