Programi Unije (ex Programi Zajednice) (2. dio)

OPĆE KARAKTERISTIKE

Svaki od programa Unije (uobičajeno, mogući su otkloni od programa do programa) ima vlastiti radni program (Annual Programme), koji definira prioritete natječaja u godini koja nailazi (očekivani utjecaj na pojedini sektor), način i uvjete financiranja, pravila prihvatljivosti za sudjelovanje u natječaju, kriterije za ocjenu projektnih prijedloga, call fiche – službenu objavu poziva na natječaj te informacije o budućim temama koje su osnova za konzultacije na razini EU-a.

Programi nisu nužno definirani na razdoblje od 7 godina (kao što je slučaj sa strukturnim fondovima ili IPA-om) već je moguće utvrđivanje financijske alokacije i pojedinih aktivnosti i na kraće razdoblje – primjer je program Carine2013, koji je otvoren za razdoblje 2008-2013, Erasmus Mundus, koji je aktivan između 2009. i 2013, i sl. Nadalje, programi se često spajaju, odvajaju i/ili prenamjenjuju – u skladu s razvojem politika EU-a (npr. program Kultura i program Media objedinit će se u jedinstveni program završetkom trenutnog financijskog razdoblja).

Svaki program ima posebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila. Većina programa Unije provodi se prema centraliziranom modelu provedbe, u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu (odluka o vrsti i trajanju programa, raspoloživom proračunu te raspisivanju natječaja (poziva na dostavu projektnih prijedloga)) odgovorna tijela Europske komisije (različite opće uprave; eng. DG). U nekim slučajevima pojedine su opće uprave provedbu programa povjerile specijaliziranim izvršnim agencijama, koje su u tom slučaju odgovorne za pripremu i objavu natječaja, financiranje, evaluaciju prijavljenih projekata, pripremu i potpisivanje ugovora, praćenje projekata, komunikaciju s prijavljenim korisnicima te kontrolu na licu mjesta (primjer akreditirane izvršne agencije u RH Program je za cjeloživotno učenje i program Mladi na djelu).

Zbog provedbe programa Unije „smještenih u Bruxellesu“ (centralizirana provedba) na nacionalnoj razini uobičajeno postoje nacionalne kontakt točke zadužene za informiranje, promidžbu i vidljivost programa. Nacionalne kontakt točke imaju ulogu službe tehničke podrške za svaki pojedini program Unije putem koje šira javnost i potencijalni korisnici mogu zatražiti sve potrebne informacije vezane uz određeni financijski instrument.

Nadalje, treba napomenuti da su projekti financirani iz ovih programa mahom transnacionalni (zahtijevaju više partnera iz više različitih zemalja), čime – za hrvatske prijavitelje – otežavaju pripremu i sudjelovanje u istima. Cilj svakog natječaja usmjeren je na rješavanje europskih problema (karakterističnih za pojedini sektor u Europi) te samim time predstavljaju domenu europske/svjetske izvrsnosti. Kako je natječaj otvoren svim zemljama članicama, konkurencija među projektnim prijedlozima znatno je veća nego za projekte financirane iz sredstava IPA-a. Prednost su programa detaljni natječaji i vodiči, koji omogućuju provjeru vlastite projektne ideje u odnosu na niz kriterija i bodova.

Detaljnije informacije o programima Unije otvorenim u RH i nacionalnim kontakt točkama možete pronaći na sljedećem linku: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=521

[wpfilebase tag=file id=28 tpl=simple /]

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Najnoviji članci iz iste kategorije