Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu na dan 31.prosinca 2016. godine usvojeno je od 30. kolovoza 2017., a Europska komisija ga je odobrila mjesec dana poslije. U Izvješću postoji 14 poglavlja u kojima u većini Hrvatska zaostaje za prosjekom EU ili za ciljem kojeg si je zadala pri potpisivanju Sporazuma.
- Istraživanje, razvoj i inovacije – Hrvatska u ovom segmentu i dalje zaostaje za prosjekom EU, posebno kada je riječ o izdacima za istraživanje i razvoj te u zapošljavanju znanstvenika. Ključna potreba u ovom sektoru je u kratkom roku povećati udio BDP-a za istraživanje i razvoj, s 0,75% u 2015. na 1%.
- Informacijsko komunikacijske tehnologije – Važnijih promjena u razvojnim potrebama područja nema u odnosu na prethodno razdoblje. Hrvatska uvelike kasni u dostupnosti suvremenih telekomunikacijskih mreža, što je ujedno i ključna potreba sektora: ubrzati izgradnju infrastrukture.
- Mala i srednja poduzeća koja ne ulažu dovoljno u aktivnosti istraživanja i razvoja, što je glavna potreba sektora uz jačanje poduzetničkih vještina i znanja.
- Energija – podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima – potrebno je postizanje energetske sigurnosti te ojačavanje diversifikacije.
- Klimatske promjene – Hrvatska nema cjelovit i funkcionalan institucionalan sustav za upravljanje prilagodbama klimatskih promjena. Potreba unutar ovog sektora je jačati istraživačke aktivnosti kao i upravljačke kapacitete.
- Okoliš – stopa reciklaže u Hrvatskoj je dvostruko manja od prosjeka EU, a uz povećanje stope potrebno je i poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture i unaprjeđenje upravljanja zaštićenim područjima.
- Promet – u ovom sektoru najgore stoji razvoj željeznice koji daleko zaostaje za svim ostalim područjima prometa, slijedom toga najveća potreba sektora je modernizacija pruga.
- Tržište rada – Hrvatska u ovom poglavlju stoji jako loše te su najveći problemi nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost.
- Socijalna uključenost i siromaštvo i zdravstvena skrb – mirovinski sustav Hrvatske je teško održiv zbog niske razine zaposlenosti, kratkoće prosječnog radnog vijeka te nepovoljnih demografskih kretanja, dok je razina ulaganja u zdravstvo ispod prosjeka EU. Potrebno je ulagati u zdravstvo, standardizirati mjere socijalne skrbi s europskim sustavima.
- Kvaliteta, relevantnost i dostupnost obrazovanja – obrazovni sustav ne odražava stvarne potrebe tržišta rada. Ključne potrebe sektora su raditi na strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologija, posebno potrebno je provođenje kurikularne reforme.
- Javna uprava i pravosuđe – između 2010. – 2015. nije napravljen nikakav pomak u odnosu na druge članice u području povećanja učinkovitosti vladavine prava, regulatorne kvalitete i vladavine prava.
- Poljoprivreda – iako zaostajemo za EU, Hrvatska bilježi porast ekološke proizvodnje, najvažnije u sektoru je poticati obrazovanje poljoprivrednika.
- Ribarstvo – proizvodnja ribe u akvakulturi raste od 2014. godine, potrebno je uspješno provođenje Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo.
- Demografija – Hrvatska je među 5 demografski najugroženijih država EU, procjena je da će u razdoblju od 2011. – 2021. iz Hrvatske iseliti 450.000 stanovnika. Dokument Izvješća ne navodi ključne potrebe sektora već stoje samo preporuke kao što su da je nužno ojačati suradnju i komunikaciju prema hrvatskoj dijaspori s ciljem povećanja njenog doprinosa demografskoj revitalizaciji te ojačati sigurnost radnog mjesta zaposlenim majkama i osiguranje većih primanja tijekom rodiljnog dopusta.
Po prikazanom Izvješću i ključnim potrebama u svih 14 sektora Hrvatska mora napredovati. U nekim područjima kao što su istraživanje, razvoj i inovacije ili tržište rada, stojimo ispod prosjeka EU i pomake je potrebno napraviti što prije. Za područja demografije, Izvješće niti ne iznosi potrebe sektora odnosno mjere što daje zaključiti da Hrvatska nema rješenje za iznimno loše demografske kretnje.
