PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

U ovom broju Educe PJR nastavlja sa educiranjem  čitatelja o državnim potporama izrazito kompleksnom i širokom pravnom području u okviru prava tržišnog natjecanja, a koje je dijelom javnog prava EU. Posljednje tri godine ukazujemo na važnost usklađivanja natječaja i projektnih prijedloga s propisima o državnim potporama te potencijalnim problemima koji zbog nepoštivanja tih propisa mogu nastati za korisnike EU fondova, ali i Republiku Hrvatsku u cjelini.

Tekst koji slijedi svojevrsni je nastavak 34. broja Educe u kojem je istaknuto da će znanje o državnim potporama uskoro postati dio abecede poslovanja za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, ali i za sve pravne osobe koje raspolažu javnim novcem. Razlog za to je jednostavan – Europska unija zabranjuje dodjelu potpora, odnosno dopušta je samo iznimno, pod uvjetima koji su propisani aktima EU.

Posebnosti i smisao državnih potpora u pravnom i ekonomskom kontekstu EU

Nadzor nad državnim potporama treba osigurati minimalan utjecaj države na raspodjelu sredstava u okviru slobodnog tržišta odnosno minimalan utjecaj na redovne gospodarske tokove. Cilj je spriječiti dodjelu potpora od strane država članica koje bi narušavale tržišno natjecanje unutar EU i  negativno utjecale na ekonomsku situaciju građana EU.

Navedeno će se dogoditi ako su potpore usmjerene manje učinkovitim poduzetnicima čiji su proizvodi loše kvalitete i praćeni visokim proizvodnim troškovima pri čemu se iskrivljuje tržište te daje prednost jednom poduzetniku, diskriminirajući drugog. S druge strane, državna intervencija u obliku potpore ponekad je, potrebna i dobrodošla,  npr. za popravljanje određenih uobičajenih tržišnih neuspjeha (market failures) u  vidu pozitivnih ili negativnih vanjskih učinaka (eksternalija), javnih dobara, ekonomija obujma ili asimetričnih informacija. U tim slučajevima državna potpora bi mogla povratiti učinkovitost i povećati opće blagostanje građana.[1]

Zbog toga je politika državnih potpora u EU usmjerena na  manje i kvalitetnije, bolje usmjerene potpore (less and better targeted aid). Dodatan naglasak je stavljen na potpore usmjerene prema horizontalnim ciljevima koje najmanje narušavaju tržišno natjecanje (potpore za istraživanje i razvoj i inovacije, zaštitu okoliša i očuvanje energije, male i srednje poduzetnike, usavršavanje, zapošljavanje, kulturu, razvoj širokopojasnih mreža). Državne potpore su posebnost europskog prava jer postoje samo u:

  • državama članicama EU-a
  • državama koje žele postati članice EU (npr. temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju)[2]

U nedostatku formalnog zakonodavstva u obliku uredbi (do 1998. godine) Europska komisija je stvarala pravo državnih potpora na pragmatičan način, na osnovi svojih odluka u pojedinačnom slučaju te na osnovi drugih akata kojima je svoje odluke dodatno obrazlagala, odnosno unaprijed predviđala situacije.

U njenom interesu je bilo da državama članicama stavi na znanje svoj stav u pitanjima pojedinih oblika potpora pa je smatrala da je suradnja sa državama članicama ključna da bi se osigurala učinkovitost i dosljednost u primjeni. Tako se razvio specifičan izvor prava državnih potpora u obliku soft law-a.

Nadležnost na području državnih potpora

Područje državnih potpora je regulirano aktima pravne stečevine, prije svih Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i uredbama institucija Europske unije, ali i presudama  Europskog suda. Navedeni pravni izvoru su nadređeni hrvatskom pravu te izravno primjenjivi.

Važnost koju Europska unija pridaje ovom pravnom području vidljiva je iz činjenice da je ono u isključivoj nadležnosti Europske unije, prije svega Europske komisije (dalje: EK) koja strogo nadzire dodjelu potpora i nalaže povrat, te Europskog suda koji nadzire rad Europske komisije.

Uloga institucija Republike Hrvatske, prije svih Ministarstva financija je savjetodavna (za davatelje i korisnike potpore) i posrednička (prema institucijama Europske unije).

U tom kontekstu Zakon o državnim potporama je potpuno jasan i određuje da mišljenja Ministarstva financija iz članaka o usklađenosti prijedloga programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore s pravilima o državnim potporama savjetodavne su prirode i ne dovode u pitanje isključivu ovlast Europske komisije odobravati državne potpore.

Zbog svega navedenog poznavanja propisa o državnim potporama je ključno za poslovanje svakog poduzetnika u Republici Hrvatskoj, ali i za sve pravne osobe koje raspolažu javnim novcem.

[1] Liszt, Marijana, “Pravno uređenje državnih potpora u RH”, Pravo u gospodarstvu, 4 (2004); str. 261

[2] Ibid.