Pravno uređenje državnih potpora mora se sagledati iz različitih perspektiva da bi se razumjelo koji subjekti ova pravila moraju poštivati i koji je njihov (ne)posredan interes za poznavanjem ove materije, unatoč njezinoj kompleksnosti:
- Interes EU (za zaštitom tržišnog natjecanja i jedinstvenog EU tržišta):
Glavna uloga EK, u kontekstu državnih potpora, je ocijeniti usklađenost planiranih mjera potpore sa zajedničkim tržištem temeljem kriterija koji su utvrđeni člankom 107. stavcima 2. i 3. UFEU-a.
- Interes sudova, ministarstva, županija, gradova i ostalih javnih tijela u RH:
Izravni učinak normi prava EU o državnim potporama obvezuje, ne samo sudove, već i upravna tijela – tzv. administrativni izravni učinak znači da su pravo EU obvezni primjenjivati i državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima.
- Interes davatelja potpore:
Iako je primarno odgovornost za povrat potpore na korisniku, Zakon o državnim potporama određuje da je davatelj državne potpore odgovoran za dodjelu potpore čiji povrat je naložila EK. Iz navedenog određenja proizlazi rizik svakog davatelja nezakonitih i/ili nedopuštenih potpora od izloženosti potencijalnim tužbama na naknadu štete, od strane korisnika koji te potpore moraju vratiti. Dodatna obveza davatelja potpore je provođenje povrata potpore kada to naloži EK, ali i kada sam utvrdi da su, prema pravilima pravne stečevine EU, stečeni uvjeti za povrat državne potpore koju je dodijelio.
- Interes sudova:
Sud EU više je puta potvrdio da i nacionalni sudovi i EK igraju bitne, ali različite uloge kada se radi o provođenju pravila o državnim potporama. Uloga nacionalnog suda ovisi o mjeri potpore o kojoj je riječ i o tome je li mjera bila prijavljena u skladu s propisima te odobrena od strane EK. Od nacionalnih sudova često se traži da interveniraju u slučajevima kada je tijelo države članice dodijelilo potporu, a da nije poštovalo obvezu mirovanja. Do ove situacije dolazi u slučaju kada potpora uopće nije bila prijavljena ili ju je nadležno tijelo provelo prije nego što je dobilo odobrenje EK (tzv. nezakonita potpora). Nacionalni sudovi također igraju važnu ulogu u provedbi odluka o povratu potpore koje su donesene temeljem Uredbe Vijeća br. 659/1999. Postupci pred nacionalnim sudovima mogu ponuditi trećim stranama priliku da svoje tužbe za naknadu štete po pitanjima iz povrede propisa o državnim potporama upute i riješe izravno na nacionalnoj razini.
- Interes poduzetnika:
Interes poduzetnika treba gledati iz dvije moguće pozicije –
- Kada koristi državnu potporu poduzetnik mora biti siguran da je bila zakonita i dopuštena jer će u suprotnom odgovarati za eventualni povrat sredstava.
Korisnik potpore je u slučaju zahtjeva za povratom odgovoran za povrat nezakonite i/ili nedopuštene potpore te mora vratiti cjelokupni iznos potpore s kamatama. Stečaj ili likvidacija poduzetnika su često bile posljedica povrata potpore. Unatoč tome, EK ne odstupa od dosljednog provođenja pravila o državnim potporama jer želi uspostaviti tržišno natjecanje kakvo je bilo prije nego je ono narušeno. Ako neki poduzetnik ne može vratiti dobivenu potporu, sankcije u obliku likvidacije ili stečaja su prihvatljive jer isti očito ne bi ni ostao na tržištu da nije dobivao potporu.
U slučaju da potpora nije bila prijavljena EK, ona će pokrenuti istragu, a potom eventualno i odluku o povratu potpore (takva je odluka donijeta za slovenski Elan koji mora vratiti 10 milijuna eura dobivenih potpora te za francusku kompaniju Sernam koja mora vratiti čak 642 milijuna eura potpora).
EK potiče „poduzetnike konkurente“ na sudske postupke na razini država članica jer su takvi postupci usmjereni na smanjenje negativnih učinaka na tržišno natjecanje[2]. Shodno tome treba tumačiti i drugi mogući interes poduzetnika –
- Kada poduzetnik prijavljuje druge poduzetnike (najčešće konkurente) EK i/ili poduzetnik podnosi tužbe pred nacionalnim sudom jer smatra da su konkurenti primili nezakonite i/ili nedopuštene potpore te na taj način nezakonito dovedeni u povoljniju poziciju.
EK smatra da podnošenje pritužbe EK i naročito sudski postupci po privatnoj tužbi mogu imati značajne pozitivne učinke na politiku državnih potpora.
- Interes građana
Interes građana u kontekstu državnih potpora je također dvojak te ga treba gledati iz dvije moguće pozicije –
- Građani kao potrošači
S obzirom na to da su državne potpore specifično područje unutar prava tržišnog natjecanja kojim se nastoji očuvati kompetitivno tržište na kojem će se maksimizirati blagostanje potrošača, jasno je da državne potpore utječu i na pravo potrošača. Provedbena studija utvrdila je da se čak 51% analiziranih presuda odnosilo na tužbe koje su podnijeli porezni obveznici kao nadzor u potrošnji javnog novca.
- Građani kao nadzor u potrošnji javnog novca
Praksa je pokazala da su građani i udruge drugih država članica EU koristili činjenicu da o zakonitosti potpore – odnosno o činjenici da davatelj državne potpore ne može dodijeliti državnu potporu prije odobrenja EK – mogu odlučivati i nacionalni sudovi. Takvu je mogućnost iskoristila npr. ekološka udruga iz Madrida. U okviru sudskog postupka je utvrđeno da EK vodi formalni istražni postupak protiv nogometnog kluba Real Madrid te je španjolskom sudu podnesen zahtjev za donošenjem privremene mjere zabrane nastavka radova na obnovi stadiona Santiago Bernabéu. Sud je zahtjev usvojio te je na taj način privremeno zaustavljena investicija kojom je taj stadion trebao postati najmoderniji na svijetu. U podnošenje pritužbe EK dodatno se uključio i veliki broj građana Madrida jer ne žele javnim sredstvima financirati nogometni klub, već traže da se ta sredstva preusmjere u sportske aktivnosti koje će biti dostupne svima ili u druge zdravstvene, obrazovne i kulturne projekte.
- Interes komercijalnih banaka –
S obzirom na iznimke koje utječu na dopuštenost potpora (npr. promicanje gospodarskog razvoja područja na kojima je životni standard neuobičajeno nizak, potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu itd.) i specifične uvjete pod kojima se takva potpora smije dodijeliti (poticajni učinak, nužnost sufinanciranja) postojeći i potencijalni korisnici potpora se često obraćaju bankama (kreditni zahtjevi, jamstva…) kako bi pribavili sredstva koja su im, uz dobivene državne potpore, potrebna da zatvore financijsku konstrukciju. Prije nego što odobre kredit banke od postojećih i potencijalnih korisnika državnih potpora zahtijevaju ili bi trebale zahtijevati potvrdu da je riječ o zakonitoj i dopuštenoj potpori. Praksa je pokazala da banke bez takve potvrde ne odobravaju kredite ili ih ne bi smjeli odobravati jer investicija neusklađena s propisima o potporama predstavlja kreditni rizik kojeg banka treba moći predvidjeti te ga kvantificirati.
[1] Liszt, Marijana, “Pravno uređenje državnih potpora u RH”, Pravo u gospodarstvu, 4 (2004); str. 261
[2] Provedbena studija: http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/enforcement_study_2009.pdf
[wpfilebase tag=file id=26 tpl=simple /]
