Zajedno s financijskom konsolidacijom, strukturne reforme predstavljaju ključan faktor u povećavanju učinkovitosti i potencijala za rast hrvatskog gospodarstva. Oni su ujedno i glavni uvjet za uspješnu provedbu ESI fondova, koji mogu najbolje doprinijeti razvoju. temelje jedino ako postoje odgovarajući politički, zakonodavni i administrativni okviri.
Europska komisija navodi kvalitetne ljudske resurse kao ključan element za uspješno kreiranje i provedbu nacionalnih i regionalnih politika i programa, uključujući one koji se financiraju iz ESI fondova. Edukacija, trening i sustavno mentoriranje s ciljem podizanja kapaciteta ljudskih resursa trebali bi biti usmjereni na stjecanje vještina u području programiranja proračuna, praćenja provedbe i evaluacije korištenja sredstava.
Nova regulativa za korištenje ESI fondova u razdoblju 2014. – 2020. uvodi ‘ex-ante’ uvjete, odnosno preduvjete za učinkovito korištenje EU fondova. Prvi korak predstavlja ocjenu Partnerskog sporazuma od strane Europske komisije, odnosno usklađenost i prikladnost informacija predstavljenih od strane Republike Hrvatske i drugih zemalja članica.
Europska komisija identificirala je određen broj ‘ex-ante’ uvjeta za uspješnu provedbu predloženih tematskih ciljeva i prioriteta za Hrvatsku u sklopu ESI fondova. Hrvatske vlasti trebale bi pravovremeno poduzeti odgovarajuće mjere za ispunjenje preduvjeta i na taj način omogućiti učinkovito i uspješno trošenje sredstava u pojedinim tematskim područjima intervencija.
Predočeni ‘ex-ante’ uvjeti su sljedeći:
- postojanje strategije za povećanje učinkovitosti administracija zemalja članica, uključujući reformu javne uprave
- razviti nacionalne ili regionalne razvojne i inovacijske strategije za pametnu specijalizaciju
- kreirati sveobuhvatan nacionalni plan prijevoza
- razviti nacionalnu digitalnu strategiju i nacionalni operativni plan za širokopojasni pristup Internetu
- postojanje nacionalnih i/ili regionalnih političkih okvira za cjeloživotno učenje u skladu sa smjernicama politika na razini Europske unije
- kreiranje i ispunjenje aktivne politike i politike tržišta rada u skladu sa Smjernicama zapošljavanja (eng. Employment guidelines) i Općim smjernicama (eng. Broad Guidelines) za ekonomske politike zemalja članica i Europske unije koje stvaraju uvjete za generiranje zapošljavanja
- institucije su na tržištu rada modernizirane i osnažene u skladu sa Smjernicama zapošljavanja
- osigurati učinkovitu provedbu EU pravne stečevine (acquis) za okoliš u područjima upravljanja otpadom (Direktiva 2008/98/EC) i upravljanja vodama (Direktiva 2000/60/EC), kao i provedbu horizontalnih mjera: ocjene učinka na okoliš (eng. environment impact assessment) i ocjene strateškog učinka na okoliš (eng. strategic environment impact assessment) (Direktive: 85/337/EEC i 2001/42/EC)
- transponirati u nacionalno zakonodavstvo Direktivu o obnovljivim izvorima energije (2009/28/EC)
- u sektoru ribarstva uspostaviti administrativne kapacitete u području prikupljanja podataka u upravljanju ribarstvom te implementirati EU sustav kontrole, nadziranja i provedbe
- razviti višegodišnji strateški plan za akvakulturu
- postojanje mehanizma koji osigurava efektivan plan provedbe i primjene EU zakona o državnim potporama
- postojanje pokazatelja rezultata i odgovarajućeg sustava statističkog praćenja
- osigurati uspostavu odgovarajućih procedura, obrazaca i kapaciteta za provođenje natječaja.
Gdje ‘ex-ante’ uvjeti nisu ispunjeni do trenutka dostavljanja Partnerskog sporazuma Komisiji, Hrvatska će morati na nacionalnoj i regionalnoj razini predočiti konkretne akcije i vremenski plan kako ih kani ispuniti. Svi ‘ex-ante’ uvjeti moraju biti ispunjeni do dogovorenog roka, a najkasnije dvije godine nakon usvajanja Partnerskog sporazuma, odnosno do 31. prosinca 2016. godine. Detaljne akcije vezane uz ispunjenja uvjeta definiraju se u operativnim programima.
[1] Zajednički strateški okvir predstavlja vodič za programiranje svih EU fondova unapređenjem usklađenosti između pojedinačnih fondova, a time i bržeg dostizanja definiranih EU ciljeva. Zajednički strateški okvir služi i kao podloga za pripremu ‘Partnerskih ugovora’ za razdoblje 2014. – 2020. između zemalja članica i Europske Unije, u kojima se izlažu nacionalne razvojne potrebe i prioriteti financiranja iz EU fondova.
[2]http://ec.europa.eu/regional_policy/what/future/proposals_2014_2020_en.cfm#1 (13 COM(2011)615 final/2)
[wpfilebase tag=file id=16 tpl=simple /]
