Sukladno Zakonu o državnim potporama (NN 47/14, 69/17) Ministarstvo financija izrađuje Godišnje izvješće o državnim potporama.

Državna potpora je sukladno Zakonu, stvarni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica EU.

Državne potpore dijele se na dva osnovna područja:

  1. potpore poljoprivredi i ribarstvu i
  2. potpore industriji i uslugama.

Potpore se s obzirom na kategoriju dodjele odnosno cilj, kao potpore industriji i uslugama dijele na horizontalne potpore, sektorske potpore, regionalne potpore te potpore na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Davatelji potpora na razini središnje države prema prikupljenim podacima Ministarstva financija do sada su: Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo kulture, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poljoprivrede,  Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo turizma, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo branitelja, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Centar za restrukturiranje i prodaju, Agencija za obalni linijski pomorski promet, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Agencija za elektroničke medije, Hrvatski audiovizualni centar, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje itd.

Najčešće korišteni instrumenti[1] državne potpore su:

A. Subvencije, porezna izuzeća i oprost duga 

1.Skupina A1 – subvencije:

  • Subvencije – ukupna vrijednost primljene subvencije
  • Neposredne subvencije kamata – ukupna vrijednost primljene subvencije (ili neisplata dijela kamata)
  • Oprost duga po osnovi zajma – vrijednost otpisanog duga
  • Prisilna nagodba i stečaj – procijenjeni umanjeni iznos nagodbe ili tražbine iz stečajne mase u odnosu prema drugim vjerovnicima zbog svjesno prouzročenog slabijega položaja države kao vjerovnika u postupku nagodbe ili stečaja

2.Skupina A2 –  oprost poreza, porezna oslobođenja, izuzeća i olakšice pojavljuju se kao različiti oblici umanjenja poreza na dobit poduzetnicima, porezne olakšice, niže stope poreza na dobit, poticaji istraživanja i razvoja (umanjenje porezne osnovice) i slično.

  • Oprost poreza, porezna oslobođenja, izuzeća i olakšice – nisu uključene porezne olakšice koje su općeg karaktera, već samo olakšice koje su specifične za određenog poduzetnika ili skupinu poduzetnika odnosno za pojedino područje; potpora je ukupni izračunati iznos izuzeća ili olakšice
  • Snižavanje, oslobođenje, olakšice, izuzeće i oprost plaćanja doprinosa – vrijedi isto načelo kao i kod poreznih izuzeća – u potpore ne ulaze one olakšice koje imaju opći značaj; potporu čini ukupni izračunati iznos
  • Odgode pri plaćanju poreza – iznos kamate izračunate prema referentnoj stopi za razdoblje odgode (dekurzivni jednostavni kamatni račun) i svedene na sadašnju vrijednost
  • Otpis duga – iznos otpisanog duga
  • Odgode pri podmirenju duga – iznos kamate izračunate prema referentnoj stopi za razdoblje odgode (dekurzivni jednostavni kamatni račun) i svedene na sadašnju vrijednost

B – Udjeli u vlasničkom kapitalu Kako bi država pomogla nekom poduzetniku, svoje potraživanje prema tom poduzetniku može pretvoriti u vlasnički udjel i time postaje suvlasnikom toga poduzetnika.

  • Ulaganja u vlastiti kapital – potpora je iskazana vrijednost koristi za korisnika potpore
  • Kapitalna ulaganja i rizični kapital – element potpora nazočan je u svim državnim ulaganjima koje kao primami cilj nemaju stvaranje dobiti; element potpore je iskazana vrijednost koristi za korisnika potpore; ovaj instmment obuhvaća ulaganja u vlasnički kapital, investicijska ulaganja i rizični kapital
  • Pretvaranje duga u vlasnički udjel – element potpore postoji u slučaju kada je država u slabijem položaju od ostalih vjerovnika; potpora je iskazana vrijednost koristi za korisnika potpore, koja proizlazi zbog slabijeg položaja države
  • Prodaja državne imovine pod povoljnim uvjetima
  • Odricanje od isplate dobiti poduzetnika – dio raspodijeljene dobiti, koja potječe iz vlasništva države u poduzetniku i kojega se država odrekne, predstavlja u cijelosti potporu

C – Financijski transferi Povoljni zajmovi – krediti koje država izravno ili putem ovlaštenih pravnih osoba ili putem poslovnih banaka, dodjeljuje poduzetnicima uz povoljnije uvjete od tržišnih, tj. niže kamatne stope od tržišnih, uz dulje vrijeme počeka ili otplate te druge povoljne uvjete.

  • Povoljni zajmovi – razlika između referentne stope i povoljne kamatne stope po kojoj je zajam odobren; tako dobivena razlika se svodi na sadašnju vrijednost
  • Zajmovi poduzetnicima u teškoćama – razlika između referentne stope za poduzetnike u teškoćama i ugovorene povoljne kamatne stope; tako dobivena razlika se svodi na sadašnju vrijednost; potpora sadržana u ovakvim zajmovima može iznositi i do 100 posto vrijednosti zajma

D – Jamstva, opozvana jamstva – državna jamstva za osiguranje od komercijalnih i nekomercijalnih rizika u nominalnom iznosu. Omogućuju korisniku da dobije kredit uz povoljnije uvjete od onih na financijskim tržištima. Državno jamstvo u pravilu ne predstavlja potporu korisniku ako su ispunjeni uvjeti: da korisnik zajma nije u financijskim poteškoćama, da korisnik zajma može na financijskom tržištu dobiti zajam po tržišnim uvjetima bez posredovanja države, daje državno jamstvo povezano s određenom financijskom transakcijom, ograničeno po visini i po vremenu trajanja, da državno jamstvo ne pokriva više od 80 posto određene financijske obveze, da se za državno jamstvo zaračunava tržišna cijena. Samo ako su kumulativno ispunjeni svi navedeni uvjeti, tada jamstvo ne predstavlja potporu.

  • Jamstva – razlika između tržišne cijene jamstva i cijene državnog jamstva koja je niža; za poduzetnike u teškoćama potpora može iznositi i do 100 posto vrijednosti jamstva
  • Opozvana jamstva – iznos opozvanog jamstva

[1] http://www.mfin.hr/hr/godisnja-izvjesca-o-drzavnim-potporama