Zakonodavni okvir se počeo usvajati u prosincu 2017. godine, do sada su usvojeni:
- Zakon o strateškom planiranju i upravljanju razvojem RH
- Uredba o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja
- Uredba o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata
- Pravilnik o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
- Upute za korištenje informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem
Dugoročni akti
Kao krovni dokument ističe se Zakon o strateškom planiranju i upravljanju Republikom Hrvatskom. Najvažniji i hijerarhijski najviši dugoročni akt je Nacionalna razvojna strategija koji služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika RH. Razvojni projekti detaljno su razrađeni u Uredbi o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata. Registar projekata kreiran je kako bi se učinkovitije planirala provedba i postizanje vizije razvoja strateških i posebnih ciljeva. U registar projekata upisuju se projekti od projektne ideje i pokretanja razrade projekta do završetka definiranja i razrade projekta, dok se neće upisivati projekti koji su u fazi provedbe. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU ustrojava Registar i nadležno je za njegovo vođenje, a sva javna tijela su obavezna unositi podatke u Registar. Projekti će se dijeliti prema značaju i teritorijalnom obuhvatu. Sektorske strategije i višesektorske strategije, također spadaju u dugoročne akte i izrađuju se, ako je njihova izrada propisana posebnim zakonom ili obvezujućim pravnim aktom EU-a. Za svaki idući višegodišnji financijski okvir EU-a definirat će se akti strateškog planiranja sukladno prioritetima i ciljevima utvrđenima u dugoročnim aktima strateškog planiranja i srednjoročnim aktima strateškog planiranja, te sukladno zajedničkom strateškom okviru EU-a.
Srednjoročni akti
Srednjoročni akti strateškog planiranja su nacionalni planovi i planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a donosi ih Vlada. Nacionalni planovi su srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojima se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, odluku o izradi nacionalnog plana donosi Vlada. Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve povezane s proračunom te predstavlja okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti u provedbenim programima središnjih tijela državne uprave. Srednjoročni akti strateškog planiranja donose se sa svrhom razrade planova za realizaciju dugoročnih nacionalnih, sektorskih ili međusektorskih razvojnih smjerova i strateških ciljeva za plansko razdoblje koje traje od pet do deset godina, ukoliko drugačije ne proizlazi iz posebnog zakona ili obvezujućeg međunarodnog akta. Nacionalni planovi sadrže srednjoročnu vizija razvoja koja je usklađena s relevantnim dugoročnim aktima strateškog planiranja, opis srednjoročnih razvojnih potreba, razvojnih potencijala i prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju. U njih je uključen i terminski plan provedbe projekata od strateškog značaja s naznačenim ključnim koracima i rokovima u provedbi kao i indikativni financijski plan s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu posebnih ciljeva i projekata od strateškog značaja. Vrlo je važno prikazati usklađenost s Nacionalnom razvojnom strategijom, sektorskim i višesektorskim strategijama te dokumentima prostornog uređenja i okvir za praćenje i vrednovanje. Nacionalni planovi i planovi razvoja jedinica lokalne i područne samouprave po Pravilniku o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovise o godišnjem izvješću o provedbi planova te o polugodišnjem i godišnjem izvješću o provedbi provedbenih programa.
Kratkoročni akti
Kratkoročni akti strateškog planiranja su program Vlade, program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni programi ministarstava, središnjih državnih ureda i državnih upravnih organizacija i provedbeni programi JLRS-ova. Program Vlade je kratkoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se definiraju prioriteti Vlade tijekom mandatnog razdoblja. Program Vlade je okvir za izradu nacionalnog programa reformi, programa konvergencije i provedbenih programa središnjih tijela državne uprave. Provedbeni programi središnjih tijela državne uprave i provedbeni programi JLRS-ova obuhvaćaju i druga javnopravna tijela iz njihova djelokruga. Provedbeni programi središnjih tijela državne uprave obuhvaćaju razdoblje od četiri godine, povezani su s višegodišnjim državnim proračunom i određuju prioritetne mjere i aktivnosti za provedbu ciljeva povezanih s relevantnim dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja od nacionalnog značaja i značaja za JLRS. Čelnik središnjeg tijela državne uprave odobrava provedbeni program središnjeg tijela državne uprave u roku od 120 dana od dana stupanja na dužnost nove Vlade. Koordinacijsko tijelo može predložiti Vladi da određena središnja tijela državne uprave oslobodi obveze izrade provedbenog programa središnjeg tijela državne uprave. Provedbeni programi središnjih tijela državne uprave i provedbeni programi JLRS ažuriraju se jednom godišnje ili prema potrebi, u cilju prilagođavanja promjenama u politici ili fiskalnom okruženju te nepredviđenim okolnostima.
