PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Financijsko razdoblje 2014.-2020. je prvo cjelovito sedmogodišnje financijsko razdoblje u kojem sudjeluje Republika Hrvatska, ali nismo imali prilike sudjelovati u planiranju kohezijske politike za to razdoblje jednako kao i ostale članice s obzirom na to da smo članica EU tek od 2013. godine.

Sljedeće financijsko razdoblje 2021.-2027. je već u visokoj fazi planiranja te Hrvatska ravnopravno sudjeluje u procesima. Cijeli budžet i pravila novog razdoblja trebala bi biti donesena u prvoj polovici 2020. godine za vrijeme hrvatskog predsjedanja Unijom.

Po dostupnim informacijama Europske komisije iz lipnja 2019. godine, Hrvatska je na 16. mjestu po ugovorenim sredstvima (78%), te na 27. mjestu po isplaćenim sredstvima EU fondova (25%), od 28 zemalja članica iz usporedbe.

Naime, Europska komisija prati apsorpciju EU fondova kroz 3 razine: inicijalnu (maksimalnu) alokaciju sredstava po državi, iznos ugovorenih sredstava (stopa ugovaranja) te iznos isplaćenih sredstava (stopa plaćanja) krajnjim korisnicima.

Startna pozicija svake države je alokacija EU sredstava, planirani iznos koje su države dobile na raspolaganje za povući u sedmogodišnjem razdoblju. Ugovoreni iznos predstavlja iznose koje je država dodijelila kroz ugovore korisnicima, a isplaćeni iznosi predstavljaju sredstva koja su krajnji korisnici EU fondova potrošili, odnosno Europska Komisija certificirala kao utrošeno. Kada se pitamo koliko smo povukli EU fondova, više parametara je moguće uzeti u obzir, broj raspisanih poziva, iznos ugovorenih sredstava te iznos isplaćenih sredstava.

Prosječno ugovoreno na razini cijele EU je 80% alociranih sredstava. Po ugovorenim sredstvima prednjači Mađarska koja je ugovorila 109% alociranih sredstava. Strategiju ugovaranja iznosa većih od alociranih države provode sukladno tome koliko su spremne samostalno financirati dodatne projekte (a iz iskustva mogu prepoznati da dio ugovorenih sredstava neće biti potrošeno). Najmanje ugovorenih sredstava ima Španjolska koja je na svega 58%. Hrvatska je na toj listi na 16. mjestu sa 78% ugovorenih sredstava od alokacije. U državama s kojima se Hrvatska najčešće uspoređuje je stanje uglavnom slično, Slovenija ima ugovoreno 77% sredstava, Češka je na 71%, Rumunjska na 83%,  dok je Bugarska na 72%.

Na razini EU, prosječna razina isplaćenih sredstava je 38%. Najviši iznos isplaćenih sredstava, čak 64%, ima Finska. Za istaknuti je i Luxemburg na drugom mjestu, koji je isplatio 54%. Prema stopi plaćanja, Hrvatska dijeli zadnje mjesto sa Španjolskom s 25%.

Iako najmlađoj zemlji članici predstoji još puno truda te podaci pokazuju kako bi Hrvatska u budućnosti trebala brže planirati projekte, svakako možemo zaključiti da Hrvatska, do kraja razdoblja 2014.–2020., stigne povući alocirana sredstva i isplatiti ih krajnjim korisnicima budući da je rok za finalne isplate zapravo 2023. godina, stoga još uvijek ima mjesta optimizmu[1].

Europska komisija podatke obično ažurira kvartalno.[2]

[1] https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/Istaknute%20teme/MRRFEU%20rezultati%202018..pdf

[2] https://cohesiondata.ec.europa.eu/overview