Europski zeleni plan (EZP) nova je strategija rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom sa smanjenim emisijama stakleničkih plinova i održivom upotrebom resursa. Također, nastoji se zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i negativnih utjecaja.
EZP sadrži politike i mjere potrebne za ostvarenje zacrtanih ciljeva, kao što su preobrazba gospodarstva za postizanje klimatske neutralnosti (npr. smanjenjem emisije stakleničkih plinova), dekarbonizacija energetskog sustava (prelazak na održive izvore energije i pametnu infrastrukturu te kružno gospodarstvo), korištenje recikliranih proizvoda, razvoj digitalnih tehnologija, učinkovita uporaba energije u zgradarstvu, održiva i pametna mobilnost, program od „polja do stola” (zdravi i za okoliš prihvatljiv prehrambeni sustava).
Nove tehnologije, održiva rješenja i disruptivne inovacije od ključne su važnosti za ostvarivanje ciljeva EZP-a, a Europska komisija procjenjuje da će za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije biti potrebna dodatna ulaganja od oko 1,5 % BDP-a godišnje.
Jedan od važnih alata koji sustavno pridonosi ostvarenju svih navedenih ciljeva jest javna nabava. Naime, EU svojim politikama potiče trgovinu, ulaganje u zelenu robu i usluge te klimatski prihvatljivu nabavu, a u tu svrhu, Komisija predlaže zakonodavstvo i smjernice o zelenoj javnoj nabavi.
Zelena javna nabava dobrovoljni je alat kojim javna tijela nabavljaju robe, radove i usluge s manjim utjecajem na okoliš ili uštedama, uzimajući u obzir cijeli životni ciklus proizvoda. Javna tijela vrlo su važna u navedenim politikama jer barataju proračunima od 12-15% BDP-a EU-a. Prema tome, koristeći svoju kupovnu moć, ona mogu značajno utjecati na ciljeve zelenih politika, ali i imati multiplikatorski učinak u prenošenju dobrih praksi u društvu u cjelini, npr. dajući poticaj razvoju inovativnih zelenih tehnologija i proizvoda i povećavajući njihove volumene.
