Otvoreno je e-savjetovanje za dva temeljna operativna programa ”Konkurentnost i kohezija” i ”Integrirani teritorijalni program”. Savjetovanje traje do 1. lipnja 2022.
Radi se o tehničkoj doradi prije finalne objave koju treba odobriti Europska komisija kako bi i službeno krenula nova financijska perspektiva, odnosno raspisivanje natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava.
Operativni programi temelje se ma prioritetima Europske unije te prioritetima države članice. Donošenje operativnog programa je pregovarački proces temeljem kojeg se prioritiziraju investicijske potrebe države članice.
Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. postavlja ciljeve i prioritete za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2021.-2027.
Glavni cilj je ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizirati javnu upravu, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj RH te ojačati kvalitetu života stanovništva. OPKK 2021. – 2027. provest će se u okviru Kohezijske politike kroz cilj ulaganja u radna mjesta i rast.
OPKK 2021.-2027. se temelji na Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. (NRS 2030), najvišem aktu strateškog planiranja koji određuje trenutno stanje, razvojne potencijale, viziju, smjernice razvoja, strateške ciljeve i scenarije razvoja.
Kako bi se odgovorilo na izazove za konkurentnost gospodarstva odabrane su politike usmjerene na poticanje rasta produktivnosti MSP-ova, promicanje poduzetništva u društvu i jačanje izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciju poslovanja.
Specifični ciljevi OPKK 2021. – 2027. su:
- razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
- iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
- jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
- razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
- jačanje digitalne povezivosti
- promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
- promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
- razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E)
- promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
- promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
- promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
- jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
- promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika
- razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
- razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanje pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
- poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanje otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
- promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
- osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice
- jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama.
Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (ITP) je višefondovski program, a uključuje korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za pravednu tranziciju (FPT) za rješavanje specifičnih problema i izazova na lokalnoj i regionalnoj razini. ITP će se provoditi u okviru cilja Ulaganje za radna mjesta i rast te će pridonijeti ispunjavanju ciljeva politike 1, 5 i FPT definiranih u članku 4. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Utvrđivanju zajedničkih odredbi EU 2021/1060.
Uspostavljanjem ITP-a na temelju naučenih lekcija vezanih uz teritorijalni razvoj, uključujući one iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem poduprijet će se ravnomjerni teritorijalni razvoj temeljen na identificiranim specifičnim potrebama određenih područja.
Projektom SBS omogućen je usmjereniji pristup korištenju sredstava EU fondova, jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih dionika za pripremu i provedbu projekata. Podršku Projektu dala je i Svjetska banka kroz dubinske analize te koncept i metodologiju za pripremu i provedbu industrijske tranzicije Panonske Hrvatske što je zatim primjenjeno i na Jadransku i Sjevernu Hrvatsku.
Iskustvo osam gradova koji primjenjuju mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u razdoblju 2014. – 2020. pokazuje važnost i uspjeh integriranog pristupa funkcionalnim urbanim područjima.
U odnosu na PKK, u okviru kojeg se provode politike na nacionalnoj razini, ITP objedinjuje ulaganja koja se provode na određenom području sa specifičnim razvojnim izazovima, integrirana su i u podlozi im se nalazi pristup “odozdo prema gore”.
Hrvatska se suočava s primjetnim teritorijalnim neravnotežama koje u kratkoročnom razdoblju otežavaju konkurentnost i potencijal održivog rasta, a dugoročno onemogućava uspostavu pozitivnih demografskih trendova.
Stoga će se okviru ITP-a dati podrška jačanju eko sustava za poduzetnike na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima kroz područje intervencije razvoja poslovne infrastrukture za MSP-ove, s ciljem poboljšanja poslovne klime i jačanja atraktivnosti za privlačenje ulaganja u razvoj MSP-ova u regionalnim lancima vrijednosti koji čine okosnicu lokalnog gospodarstva.
Planovima za industrijsku tranziciju Hrvatske regije u industrijskoj tranziciji (HR NUTS 2: Panonska, Sjeverna i Jadranska Hrvatska), temeljem regionalnih specifičnosti i razvojnih potencijala, definiraju se smjerovi promjena, transformacijski roadmap i prioritetne niše regionalniog gospodarstva grupirane u regionalne lance vrijednosti (RLV).
Temeljem pozitivnih iskustva provedbe ITU mehanizma i važećeg nacionalnog zakonodavstva koji se odnosi na teritorijalni ustroj i razvoj urbanih područja RH je proširila provedbu ITU mehanizma u financijskoj perspektivi 2021. – 2027. na 22 grada sa ukupno 192 jedinice lokalne samouprave. Predmetna 22 grada ispunjavaju kriterij velikog grada i/ili grada sjedišta županije slijedom čega po broju stanovnika i/ili teritorijalnom značaju imaju najveći potencijal biti pokretači ujednačenog razvoja okolnog područja, ujednačenog razvoja županija, a time i cjelokupnog regionalnog razvoja RH.
Integrirani teritorijalni program definira:
- Industrijsku tranziciju
- Razvoj pametnih i održivih gradova
- Razvoj pametnih i održivih otoka.
Kako bi se osigurala transparentna provedba operativnih programa završeno je e – savjetovanje za Prijedlog uredbe o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole za provedbu programa iz područja konkurentnosti i kohezije za financijsko razdoblje 2021. – 2027..
Uredbom se definiraju Upravljačka tijela i Posrednička tijela razine 1 i razine 2.
Upravljačko tijelo, Posredničko tijelo razine 1, Posredničko tijelo razine 2 i korisnici bespovratnih sredstava iz Fondova jesu strane ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Sustavu upravljanja i kontrole za provedbu programa iz područja konkurentnosti i kohezije za financijsko razdoblje 2021. – 2027. je tijelo državne uprave nadležno za poslove regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačko tijelo, tijelo državne uprave nadležno za poslove financija kao Tijelo nadležno za računovodstvenu funkciju i pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za poslove revizije sustava provedbe programa Europske unije kao Tijelo za reviziju.
Programsko tijelo nadležno za upravljanje i kontrolu pojedinim programom, u skladu s mjerodavnim pravnim propisima Europske unije za pojedino financijsko razdoblje, može delegirati dio svojih funkcija na jedno ili više tijela, pri čemu navedeno programsko tijelo zadržava cjelokupnu odgovornost za upravljanje programom i obnašanje svih funkcija upravljačkih tijela.
Upravljačko tijelo obavlja koordinativnu funkciju u odnosu na tijela Sustava s ciljem usklađenog djelovanja u pitanjima od zajedničkog interesa ili u čijem rješavanju je potrebno sudjelovanje svih tijela Sustava. Donosi pravila kojima se utvrđuju uvjeti za pripremu i provedbu operacija te prihvatljivost rashoda, odgovarajući revizijski trag, odabir i ugovaranje operacija, prognoziranje i praćenje, provjere operacija, plaćanja, ovjeravanja, povrate, upravljanje nepravilnostima i rizicima, provođenje revizija, provođenje aktivnosti informiranja i vidljivosti, korištenje tehničke pomoći, provođenje vrednovanja programa iz područja konkurentnosti i kohezije za financijsko razdoblje 2021. – 2027. (u daljnjem tekstu: Program), kao i drugim postupcima koji se odnose na upravljanje Fondovima
Funkcije Posredničkih tijela razine 1 se pretežito odnose na odabir operacija, a funkcije Posredničkih tijela razine 2 provedbu operacija. Institucije koje obavljaju ulogu Posredničkog tijela razine 1.
Posredničko tijelo razine 1 su tijela državne uprave koja:
- surađuju s Koordinacijskim tijelom, Upravljačkim tijelom, drugim posredničkim tijelima i partnerima tijekom izrade, provedbe, praćenja i vrednovanja Sporazuma o partnerstvu i Programa
- sudjeluju u procesu programiranja i izrađuju dijelove Programa i Sporazuma o partnerstvu u dijelu iz svoje nadležnosti
- izrađuju kriterije za odabir operacija
- izrađuju dokumentaciju poziva na dodjelu bespovratnih sredstava
- . po završetku postupka odabira operacija pripremaju nacrte ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te osiguravaju da je korisniku dostavljen dokument iz članka 73. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/1060
Posrednička tijela razine 2 su nacionalna tijela koja obavljaju sljedeće funkcije:
- upravljaju rizicima na razini operacija
- sudjeluju u radu odbora za praćenje
- surađuju s Posredničkim tijelom razine 1 u izradi dokumentacije poziva na dodjelu bespovratnih sredstava u dijelu provjere prihvatljivosti rashoda
- odobravaju korisnikove zahtjeve za nadoknadom sredstava, na temelju njih sastavljaju zahtjeve za isplatu javnih sredstava korisnicima
Prema prijedlogu Uredbe Posrednička tijela razine 1 su:
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja
- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
- Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Posrednička tijela razine 2 su:
- Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije
- Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije
