Svaka država članica Europske unije obavezna je, sukladno Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013., predložiti ključne ciljeve koje će ispunit kroz Partnerski sporazum kojim se utvrđuje nacionalna strategija za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Europska komisija (EK) je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom usvojila 30. listopada 2014. Sporazum pokriva pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).
U Sporazumu se opisuje strategija koja ispunjava zajedničke europske ciljeve u specifičnom nacionalnom kontekstu. U sadržaju se navodi kako će Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkim ciljevima strategije Europa 2020 kroz proračun EU koji se dodjeljuje za financijsko razdoblje 2014. – 2020.
Partnerski sporazum između Hrvatske i Europske unije ima sedam prioriteta:
- promicanje poslovnog okruženja kakvo pogoduje inovacijama i razvijanje konkurentnog i na inovacijama temeljenog gospodarstva poticanjem poduzetništva, istraživanja, razvoja i inovacija te e-gospodarstva
- razvijanje infrastrukture za ekonomski rast i zapošljavanje, posebice ključnih mreža i održiva gradskog prometa
- potporu zelenom gospodarstvu s malim udjelom ugljika poticanjem održiva i učinkovita korištenja prirodnih resursa te promicanjem energetske učinkovitosti i prilagodbe na klimatske promjene
- razvijanje rasta ljudskog kapitala i rješavanje problema nepodudarnosti znanja i vještina radne snage reformom obrazovnog kurikuluma, razvojem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te samozapošljavanja
- promicanje društvene uključenosti i smanjivanje rizika od siromaštva razvijanjem socijalnih usluga, borbom protiv različitih oblika diskriminacije i osiguravanjem prijelaza s institucionalnih na usluge u zajednici
- poboljšavanje zdravstvenih usluga na učinkovit i ekonomičan način
- izgradnju moderne i stručne javne uprave, razvijanje socijalnog dijaloga i osiguravanje učinkovitosti i nepristranosti sudstva
Sva ulaganja koja su navedena u Sporazumu se usmjeravaju na rješavanje razvojnih nedostataka članice i time na jačanje socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije. Kohezijska politika provodi se kroz četiri operativna programa (OP), a oni su:
- jedan nacionalni OP sufinanciran od EFRR-a i KF-a – OP Konkurentnost i kohezija (OPKK)
- jedan nacionalni OP sufinanciran od ESF-a – OP Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP)
- jedan program ruralnog razvoja sufinanciran iz EPFRR-a
- jedan program za ribarstvo sufinanciran iz EFPR-a
Unutar Sporazuma razrađeno je 11 tematskih ciljeva, koji su:
- Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
- Povećanje pristupačnosti i kvalitetna uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija
- Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora i sektora ribarstva i akvakulture
- Podrška prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO2 u svim sektorima
- Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije i upravljanje rizicima
- Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
- Promicanje održivog prometa i eliminacija uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama
- Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage
- Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
- Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno obrazovanje
- Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave
Svaka država članica dužna je za financijsko razdoblje 2014. – 2020. podnositi Europskoj komisiji Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu.
