Sredinom godine prvi novac iz novog Mehanizma za oporavak

Vijeće EU-a u četvrtak je usvojilo uredbu o Mehanizmu za oporavak i otpornost, čime je završen zakonodavni postupak i ispunjen zadnji uvjet za stupanje na snagu tog akta.

Uredba će biti objavljena u službenom glasilu EU-a 18. veljače i dan poslije stupiti na snagu.
Hrvatska iz Mehanizma za otpornost ima na raspolaganju 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova. Države članice trebaju do kraja travnja predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost. Komisija je do sada dobila nacrte tih planova od 18 država članica. Nakon što država dostavi svoj nacionalni plan, Europska komisija ga treba ocijeniti u roku od dva mjeseca.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjeno za projekte koje djeluju pozitivno na okoliš i klimu te najmanje 20 posto za digitalizaciju – s tim da će države moći unaprijed dobiti 13 posto (od ukupno predviđenih sredstava) kao predfinanciranje. Isplata prvih predfinanciranja se očekuje sredinom godine.
Ostatak sredstava isplatit će se na temelju postizanja dogovorenih prekretnica i ciljeva ( novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize).

Da bi novac počeo teći, odluku o vlastitim sredstvima EU proračuna treba prvo ratificirati u državama članicama, budući da ta odluka ovlašćuje Komisiju da se zadužuje na tržištima kapitala radi rješavanja posljedica krize COVID-1. Do sada je to obavljeno u šest država članica, a Hrvatska je bila među prvima.

Države članice moći će sa sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Najnoviji članci iz iste kategorije

Digitalna transformacija

Digitalna transformacija za opstanak

Veliki broj poduzeća se ponosi time da su digitalizirali svoj poslovanje, no koliko zapravo su digitalno transformirani. Znači li to da podižu Excel tablice u neki sustav? Ili uistinu cijelo poslovanje vode kroz digitalne platforme?

Pročitajte više »