Građevinski radovi i izgradnja građevina i infrastrukturnih zahvata u prostoru oduvijek je bio izrazito zahtjevan posao koji je zahtijevao spoj raznih stručnjaka u svim područjima graditeljstva kako bi projekti bili završeni uspješno i u zadanom roku. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju promijenio se zakonodavni okvir i otvorile su se nove mogućnosti za razvoj nacionalnog gospodarstva što je značilo uvođenje novih uvjeta poslovanja i u sektoru graditeljstva. Ti su uvjeti osim novih mogućnosti stvorili i nova razna ograničenja.
Možemo bez ustručavanja reći kako je graditeljstvo bitno za ostvarivanje razvojnih ciljeva Europske unije, posebno onih vezanih uz novo zapošljavanje, gospodarski razvoj te ostvarivanje ciljeva prilagodbe klimatskim promjenama i energetskih ciljeva. Nedvojbeno je da se europsko tržište, a time i hrvatsko graditeljstvo, moralo restrukturirati u skladu sa strateškim prioritetima, prilagoditi se novoj potražnji, otvoriti se prema novim znanjima i vještinama, biti aktivnije u primjeni novih tehnologija i inovativnih postupaka te se orijentirati prema zadovoljavanju tehničko-tehnoloških potreba vezanih uz klimatske promjene i energetsku učinkovitost.
Danas EU projekti koji uključuju građevinsku komponentu čine značajan udio u projektima financiranim sredstvima Europske unije. Iz dostupnih statističkih podataka za 2020. godinu na službenim stranicama Državnog zavoda za statistiku možemo vidjeti strukturu vrijednosti izvršenih radova prema vrstama građevina. Najveći udio u postotku 32,0 % odnosi se na nestambene zgrade, a zatim slijedi prometna infrastruktura sa 29,9 %. Na trećem mjestu nalaze se stambene građevine s udjelom od 19,5 %, te ih s neznatno manjim udjelom prate cjevovodi, komunikacijski i električni vodovi s 14,9 %. S najmanjim udjelom postotka su složene građevine na industrijskim pogonima s udjelom od 2,1 %, dok se na zadnjem mjestu nalaze ostale nespomenute građevine s 1,6 %.
Slijedom navedenog jasno je kako najveći udio u gradnji otpada na nestambene zgrade, prometnu infrastrukturu, stambene ugrade te cjevovode, komunikacijske i električne vodove. Stambene zgrade kao privatne investicije nemaju mogućnosti financirati se sredstvima Europske unije, dok udio od 80,5 % čine građevine i zahvati u prostoru koje je moguće financirati sredstvima Europske unije. Primarno možemo zaključiti da je povećanje aktivnosti u kategoriji ulaganja u zgrade javne namjene i infrastrukturne građevine doveo do značajnog povećanja aktivnosti u građevinskom sektoru, a da su upravo sredstva Europske unije dovela do povećanja udjela u izgradnji građevina takve namjene.
Što to točno znači?
Da je javni sektor, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (gradovi i općine) te institucije kojima su isti osnivači (javne ustanove, škole, knjižnice, razna trgovačka društva itd.) povećao ulaganja u građevine javnog sektora upravo prijavom EU projekata. Valja naglasiti kako se takva vrsta velikih ulaganja u građevine javnog sektora i infrastrukturne građevine ne bi realizirale da nema sredstava Europske unije. Javni sektor iste ne bi bio u mogućnosti realizirati vlastitim proračunskim sredstvima budući da je isti probleme s uravnoteživanjem proračunskih prihoda i rashoda u znatnoj mjeri rješavao rezanjem sredstava namijenjenih za investicijska ulaganja.
Sve veće mogućnosti ulaganja ostvaruju se novim programskim razdobljem i mogućnostima financiranja iz različitih investicijskih fondova i fondova Europske unije. Takvi investicijski programi i poduzimanja stabiliziraju zapošljavanje u građevinarstvu, ostvaruju znatan višestruki učinak na ostale gospodarske sektore kao što su drvna industrija, industrija stakla, nemetala, metalnu i kemijsku industriju kao i ostale grane industrije i proizvodnje građevinskog materijala, a istodobno potiču i aktivnosti uslužnog sektora. Relevantne studije i istraživanja pokazali su da novo radno mjesto u građevinskom sektoru osigurava dva nova radna mjesta u drugim industrijama.
Bitno je naglasiti da se javne investicije sastoje od četiri bitna elementa:
- rješavanje imovinsko-pravnih odnosa
- pripremu projektno-tehničke dokumentacije u svrhu ishođenja potrebnih dozvola (lokacijske dozvole, građevinske dozvole te svih ostalih dozvola sukladno važećem zakonodavstvu)
- izrada studije izvodljivosti/opravdanosti kojom se osiguravateljima financijskih sredstava dokazuje opravdanost investicije i ulaganja
- priprema i provedba (vođenje) projekata.
Analizom realizacije i izvršenja projekata financiranih sredstvima Europske unije s građevinskom komponentom uočena je sljedeća problematika:
- na razini državnih institucija:
- nedostatak vizije i česta izmjena strateških ciljeva
- često mijenjanje regulative
- neusklađenost postupanja institucija nadležnih za izdavanje dozvola za gradnju i ostalih dozvola sukladno važećem zakonodavstvu
- nesređene zemljišne knjige i njihova neusklađenost s katastarskim podlogama
- neusklađena prostorno-planska dokumentacija
- dugotrajnost postupaka ishođenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu
- sporost upravnih tijela u provedbi postupaka
- na razini Naručitelja:
- dugotrajno donošenje bitnih odluka
- neadekvatni projektni zadaci ili potpuni izostanak istih
- prekratki rokovi izvršenja projektiranja odnosno izrade projektno-tehničke dokumentacije
- sporost u rješavanju problematike
- provedba postupaka javne nabave – dugotrajan proces
- nedostatak iskustva u upravnim postupcima
- nerealno zadani rokovi izvršenja
- neuredno plaćanje
- nepoštivanje institucije ovlaštenog inženjera i glavnog projektanta
- izostanak partnerskog odnosa od strane investitora/naručitelja
- neadekvatna interna kontrola dokumentacije neusklađenost tehničko-funkcionalnih zahtjeva s planiranom investicijom
Kako smanjiti rizik provedbe i izbjeći nepravilnosti u provedbi projekata s građevinskom komponentom financiranih europskim sredstvima?
Bitno je naglasiti da je provedba projekata financiranih europskim sredstvima izrazito zahtjevna za Korisnike bespovratnih sredstava bilo da su oni javni naručitelji ili privatni investitori. Pripremu i provedbu složenih projekata financiranih sredstvima Europske unije koji sadrže građevinsku komponentu mogu voditi samo iskusni voditelji projekata sa složenim stručnim projektnim timom. Pod stručnim se misli na znanje, vještine ali i na iskustvo koje najčešće nedostaje javnom sektoru i privatnim investitorima. Zbog izrazito velike vjerojatnosti i mogućnosti odstupanja od terminskih planova, izmjena projektno-tehničke dokumentacije i njene međusobne neusklađenosti, složenog međuodnosa sudionika u gradnji, izmjena stavaka proračuna projekta, provedbe postupaka nabave i izmjene ugovora kao i same problematike izvođenje radova upravljanje projektom gradnje je jedno od rješenja koje se pokazalo izrazito praktičnim i u konačnici povoljnijim za investitore/naručitelje.
Upravljanje projektima podrazumijeva primjenu znanja, vještina i tehnika na projektne aktivnosti u svrhu ostvarenja zadanih ciljeva projekta. Voditelj projekta je u svojstvu operativnog menadžera odgovoran za ostvarenje ciljeva projekta koji imaju direktan utjecaj na ciljeve organizacije, odgovoran je za planiranje i organiziranje posla u sklopu projekta, komunikaciju sa strateškim strukturama zaduženima za upravljanje i odgovorim osobama kao i ostalim projektnim sudionicima, upravljanje aktivnostima te isporučivanje projektnog proizvoda investitoru/naručitelju u okvirima zadane kvalitete, budžeta i vremenskog okvira. Ključno je da voditelj projekta sudjeluje u kreiranju i provedbi građevinskog projekta od najranije faze pripreme pa sve do faze isporuke konačnog proizvoda.
Ugovaranjem voditelja projekta investitori stvaraju pretpostavku za veću učinkovitost i održivost projekta s pozitivnim ishodima u zadanim rokovima.
Kako biste izbjegli neželjene problematične situacije i smanjili rizik provedbe projekata s građevinskom komponentom, te ukoliko želite saznati više o upravljanju projektom gradnje i provedbi projekata možete nam se obratiti na info@pjr.hr.
Pogledajte koje edukacije na tu temu organiziramo i prijavite se.
