Leže li vam u ladicama razni projekti kojima se do sad niste stigli pozabaviti, možda je vrijeme da se ipak aktivirate i u novom programskom razdoblju posegnete za svojim dijelom „kolača“ zvanim EU fondovi. Pogotovo jer se Vlada „na sva usta“ pohvalila s ispregovaranih 22 milijarde eura za Hrvatsku u EU proračunu (više nego dvostruko u prvih 7 godina članstva), ali treba naglasiti da najteži dio posla tek dolazi.
Od famoznih 22 milijarde, 12,6 milijardi eura odnosi na novo sedmogodišnje razdoblje (od 2021. do 2027. godine) u vidu pomoći kakvu smo i dosad povlačili kroz različite EU fondove i programe kohezijske i poljoprivredne politike. Drugi dio čini fond „EU za sljedeće generacije“ za borbu protiv posljedica pandemije, poticanje rasta, ulaganja, digitalizacije i postizanja klimatskih ciljeva. Odatle se Hrvatskoj stavlja na raspolaganje 9,4 milijarde eura, ali u značajno kraćem – trogodišnjem razdoblju (do 2024.). Veći dio tog iznosa moći će se iskoristiti kroz dodjelu bespovratnih sredstava, a manji dio isključivo kroz zajmove. Međutim, s obzirom na trenutne kapacitete Hrvatske, postoji velika sumnja da će se toliki novac apsorbirati u datom roku.
Čak 70 posto bespovratnih sredstava iz fonda za oporavak od korona-krize treba ugovoriti do kraja 2022. godine, a preostali dio do kraja 2023. godine (uz mogućnost povlačenja novca do kraja 2026.), za što će nam svakako trebati brži sustav, svi raspoloživi stručnjaci (od konzultanata do akademske zajednice), a o važnosti dovršetka Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine da i ne govorimo.
O ovim i brojnim drugim temama raspravljat će se na 2. međunarodnoj konferenciji „Strateške pripreme razvojnih programa i projekata za financiranje ESI fondovima u novom programskom razdoblju 2021. – 2027.“, koju smo, uslijed pandemije pomaknuli s ožujka na 1. i 2. listopada. Tema je, kako vidimo, i više nego aktualna, a svoja će iskustva i preporuke sa sudionicima podijeliti domaći stručnjaci, ali i predstavnici relevantnih institucija iz Slovenije, Mađarske, Bugarske i Rumunjske.
Govorit će se o naučenim lekcijama iz provedbe EU programa i napretku u pripremama za 2021-2027 Bugarske, o ključnim dilemama u vezi stvaranja institucionalne strukture za provedbu programa Mađarske, o tome kako je Slovenija učinila kohezijsku politiku pametnijom u praksi, o ulozi španjolskih regionalnih razvojnih agencija u provedbi ESI fondova kao i procesu gospodarskog razvoja kroz pametnu specijalizaciju u Sjevernoistočnoj regiji Rumunjske. Također, bit će tu i domaći stručnjaci iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Budući da su se svi dosadašnji prijavitelji na EU natječaje osvjedočili u kašnjenja, preveliku administraciju, nejasne kriterije za odabir projekata, nepostojanja zajedničkog stava i tumačenja ugovornih tijela, potrebno je istaknuti važnost objave plana svih natječaja, pojednostavljenja procedura i bržeg procesa dodjele. S druge pak strane, važna je i priprema samih korisnika u smislu otvorenosti za različite oblike suradnje, pripreme strategija i osiguravanja kadrovskih kapaciteta.
Stoga pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u Trakošćanu (virtualno ili uživo) i uključe se strateški i na vrijeme u pripreme za korištenje kohezijske politike u novom razdoblju te da svojim aktivnim sudjelovanjem osiguraju, ne samo uspješno financiranje vlastitih projekata, već da pokrenu prijeko potrebnu transformaciju sustava (a samim time i gospodarski napredak Hrvatske).
