PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Na Međunarodnoj konferenciji o EU fondovima, Ana Odak, pomoćnica ministrice, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je održala predavanje na temu „Procesa stvaranja novog strateškog okvira u Republici Hrvatskoj“. Široki zakonodavni okvir s kojim se krenulo u prosincu 2017. godine donosi niz promjena u načinu strateškog planiranja i upravljanju razvojem, dok se kao ključni dokument cijelog procesa ističe Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine. NRS odgovara na šest pitanja:

  • Gdje smo trenutno i koji su nam razvojni potencijali?
  • Gdje smo trenutno i koji su nam razvojni potencijali?
  • Kako ćemo to ostvariti (razvojni scenariji)?
  • Kako ćemo to provoditi (provedbeni mehanizmi i „flagship” projekti)?
  • Kako ćemo to financirati?
  • Kako ćemo upravljati procesom?

Obuhvat tematskih područja i horizontalnih politika koje će pokrivati NRS 2030 uključuju: zdravlje i kvalitetu života, energiju i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bio-ekonomija, digitalno društvo te turizam i kreativno društvo. Horizontalne politike uključuju makroekonomsku politiku, teritorijalni razvoj, demografiju i socijalne politike, obrazovanje, znanost i razvoj ljudskih potencijala, konkurentnost i industrijski razvoj te razvoj poduzetništva i obrta.

 

Proces izrade NRS 2030

U rujnu 2018. godine definirane su vizije i razvojni smjerovi, te su u prosincu iste godine definirani strateški ciljevi i ključni pokazatelji učinka. Kroz travanja i svibanj 2019. godine u planu su definiranje provedbenih instrumenata i strateških projekata de definiranje izvora financiranja. Razvojni smjerovi NRS 2030 sažeto pokrivaju osam tema:

  1. Prepoznatljiva Hrvatska – temeljem tradicije, prirodnog i kulturnog nasljeđa i stvaralačke kreativnosti uz jačanje socijalne kohezije i međusobne suradnje temeljem promicanja osjećaja nacionalnog identiteta, pripadnosti i ponosa ljudi
  2. Ekonomski stabilna i učinkovita Hrvatska – ulaganja u strukture, ljudski kapital te sustave i alate u javnom sektoru u cilju razvoja učinkovite javne uprave i pravosudnog sustava čije su institucije stabilne i otvorene za dijalog i dovoljno fleksibilne
  3. Konkurentna, poduzetna i inovativna Hrvatska – razvoj konkurentnog, tehnološki naprednog i izvozno orijentiranog gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama i poticanje zapošljavanja u sektorima visoke dodane vrijednosti kroz pametne i ciljane intervencijske politike
  4. Sigurna Hrvatska – jačanje sigurnosti građana i sigurnosti okruženja u Hrvatskoj, povećanje sposobnosti prevencije i reagiranja na sigurnosne prijetnje
  5. Zelena Hrvatska – poticanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencije opasnosti i promicanja održivog upravljanja resursima i prostorom u cilju očuvanja okoliša i bioraznolikosti i
  6. Povezana Hrvatska – primicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura i pametnih prometnih sustava i
  7. Uključiva Hrvatska – pružanje jednakih mogućnosti u pristupu odgoju, obrazovanju, osposobljavanju, cjeloživotnom obrazovanju, tržištu rada i održivom i kvalitetnom zapošljavanju
  8. Hrvatska naprednih regija (Rast i radna mjesta za regije – novi pristup teritorijalnom razvoju kojem je cilj omogućavanje ravnomjernog regionalnog razvoja, pametnu specijalizaciju regija i usmjeravanje integriranih teritorijalnih ulaganja

Glavne značajke novog okvira kohezijske politike usmjere su na pet ulagačkih prioriteta te na pojednostavljivanje sustava koji će imati manje pravila i, jasnije i sažetije odredbe. Najavljeno je pojačano korištenje financijskih instrumenata i komunikacijskog djelovanja radi povećanja vidljivosti Kohezijske politike.