Primjer iskustva zemlje članice u strateškom planiranju i EU fondovima: Bugarska
Bugarska smatra da im je iskustvo u prethodna dva programska razdoblja ostavilo snažne kapacitete za upravljanje EU fondovima, ali isto nije slučaj s kapacitetima za donošenje politika i evaluaciju politika i programa, koji su ispod željene razine.
Ono što je nepovoljno također je i regionalna razvijenost unutar same države, jer Bugarska bilježi produbljivanje razlika u razvijenosti među regijama kroz posljednja dva programska razdoblja. Umanjivanje ovih razlika nešto je na što se stavlja naglasak pri programiranju za buduće razdoblje, ali to predstavlja izazov za državu poput Bugarske, s tradicionalno centraliziranom vlasti i sa slabim administrativnim kapacitetima na regionalnim i lokalnim razinama.
U posljednjih nekoliko godina, Bugarska ulaže snažne napore u povezivanje istraživanja i razvoja u svrhu ubrzanog ekonomskog rasta, gdje trenutno postoji velika fragmentacija sustava odnosno resursa, manjak znanja i tehnologije te niska efikasnost uloženih sredstava u istraživanje i razvoj.
Nova Strategija pametne specijalizacije trenutno je u pripremi, a ona će fokus staviti na stvaranje regionalnih znanstvenih i inovacijskih sustava, kako bi se iskoristio puni potencijal regija i stavio naglasak na regionalnu dimenziju, što predstavlja logičan odgovor na ranije spomenuti problem neravnomjernog razvoja regija. Dodatno, određeno je da će minimalno 10% financijske alokacije operativnih programa na nacionalnoj razini biti posvećeno provedbi integriranih pristupa teritorijalnom razvoju.
Nacionalni prioriteti i ciljevi politika u Bugarskoj već su postavljeni, a oni su:
- Istraživanje i inovacije za kompetitivnost
- Obrazovanje i osposobljavanje za visoko kvalificiranu radnu snagu
- Povećanje povezanosti i digitalizacija gospodarstva
- Povećanje zaposlenosti i socijalne inkluzije te smanjenje siromaštva
- Iskorištavanje lokalnih potencijala.
Na temelju ovih prioriteta, razvijeno je 15 programa koji tematikom prate fondove na EU razini, a programiranje je provedeno kroz rad tematskih radnih skupina i paralelni razvoj svih dokumenata kako bi se osigurala međusobna komplementarnost i razgraničenje među pojedinim programima.
Bugarske preporuke za povećavanje dodane vrijednosti investicija, temeljene na njihovom dosadašnjem iskustvu, su sljedeće:
- Investiranje u već reformirane sektore
- Daljnje preispitivanje modela upravljanja i investiranja
- potreba za kontinuiranim reformama te ulaganja u sektore s visokom dodanom vrijednošću i financijske instrumente
- Određivanje teritorijalne dimenzije investicija
- odgovaranje na rastuće teritorijalne nejednakosti.
Slično kao i u slučaju Republike Hrvatske, najveće probleme pri apsorpciji EU sredstava Bugarskoj uzrokuju nepravilnosti u postupcima javne nabave te nezakonito dodijeljene državne potpore. Nastavno na prepoznate poteškoće, Bugarska je 2016. godine donijela novi Zakon o javnoj nabavi, izradila priručnike i upute za pripremu natječajne dokumentacije te organizirala razne treninge u području javne nabave, posebice za predstavnike jedinica lokalne samouprave koji su prepoznati kao najviše pogođeni nedostatkom znanja iz područja javne nabave. Kao podršku pri dodjeli državnih potpora, uveli su ex-ante provjere državnih potpora za sva upravljačka tijela.
Izvori: 1. Lyudmila Tozeva, voditelj odjela za strateško planiranje i programiranje, Centralna koordinacijska jedinica, Bugarska; prezentacija tijekom Međunarodne konferencije „Strateške pripreme razvojnih programa i projekata za financiranje ESI fondovima u novom programskom razdoblju 2021. – 2027.“
