Je li kohezijska politika EU zapravo korisna?

U kontekstu kohezijske politike Europske unije, već odavno se kao opća mjesta koriste sintagme iskorištenosti „EU fondova“ te velikih iznosa koje prima Republika Hrvatska, a koje bi nas trebale ubrzano priključiti barem prosjeku razvijenosti EU u ekonomskim kategorijama.

Ministarstvo financija Republike Hrvatske procjenjuje kako EU sredstva svakako pridonose rastu BDP-a RH, a u ovom se članku donose rezultati nekoliko istraživanja vezano uz efektivnost EU kohezijske politike u cjelini.

Kohezijska politika nema samo ekonomske ciljeve, već i druge, poput socijalnih, političkih, ekoloških, a sama politika razlikuje se prema regijama, pojedinačnim ciljevima, razdobljima financiranja, vrstama i trajanju projekata i brojnim drugim parametrima, što otežava mjerenje uspješnosti i korisnosti politike u cjelini te uzrokuje različite metodološke probleme, zbog čega i postoji vrlo malo studija o konkretnim rezultatima kohezijske politike.

Europska komisija u studiji Glavne uprave za unutarnje poslove iz 2019. godine ističe sljedeće zaključke:

  • Cilj kohezijske politike je smanjenje razlika između različitih regija EU.
  • Studija uvodi novu metodologiju koja procjenjuje „neobjašnjivi ekonomski rast“ tako da kontrolira utjecaj različitih faktora specifičnih za određenu regiju, a onda analizira utjecaj karakteristika vezanih uz projekte.
  • Kontinuirana konvergencija smanjuje potrebu za EU financiranjem slabije razvijenih.
  • Efekti „neobjašnjivog ekonomskog rasta“ jasno su vidljivi samo za Kohezijski fond (te dijelom u Europskom fondu za regionalni razvoj kod interregionalne suradnje). Stoga smanjenje sredstava u Kohezijskom fondu može biti opravdano samo usmjerenjem na druge ciljeve poput veće socijalne inkluzije i zaštite okoliša.
  • Niži nacionalni udjeli sufinanciranja povezani su s većim ekonomskim rastom.
  • Veći udio korisnika fondova iz nevladinog sektora (privatna poduzeća i NVO) povezan je s većim ekonomskim rastom (u odnosu na veći udio korisnika iz javnog sektora).
  • Postoji manja negativna korelacija između ekonomskog rasta i upravljanja projektima na lokalnoj razini (u usporedbi s nacionalnom).
  • Tematska koncentracija poželjna je u više razvijenim regijama, ali ne i u manje razvijenim. „Neobjašnjivi ekonomski rast“ nije jasno povezan sa sektorima, što znači da ovisi o karakteristikama regije.
  • Pojedinačni projekti bolje učinke postižu ako su duži, usklađeni s dugoročnim razvojnim strategijama i fokusirani na manje ciljeva.
  • Povezivanje financiranja s europskim semestrom potrebno je izbjegavati.
  • Regije koje postižu najbolje rezultate imaju više interregionalnih projekata.
  • Cilj reforme treba biti fokus na rezultate i pojednostavljenje, te povećanje transparentnosti podataka i ostvarenja pokazatelja.

 

Drugo istraživanje, ono Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije iz 2020. godine, pokazalo je kako postoje pozitivni dinamički efekti kohezijske politike na regionalni razvoj (konkretno, pozitivan učinak na rast BDP-a), kako bi postojao nešto bolji statički efekt da se sredstva kohezijske politike presele u najrazvijenije države EU te kako postoji jaki efekt prelijevanja sredstava iz manje u više razvijene države članice.

No, taj efekt prelijevanja iz manje razvijenih regija u više razvijene ujedno i utječe na smanjenje potencijalnih gubitaka ulaganja u više razvijene regije. Stoga za autore nema dvojbe kako „dinamička kohezijska politika“ nadjačava „statičku neefikasnost alokacije resursa“ i kako je odgovor na pitanje treba li nam kohezijska politika nedvojbeno pozitivan.

Najnoviji članci iz iste kategorije

EUREKA 2021. – 2027.

Europska inicijativa za financiranje tržišno orijentiranih razvojnih projekata, EUREKA, osnovana je 1985. godine te danas okuplja i povezuje tvrtke i istraživačke institucije iz 45 zemalja,

Pročitajte više »

EUROSTARS program

Program za istraživanje i razvoj EUROSTARS nastao je kao zajednička inicijativa Europske komisije i EUREKA-e (Europske inicijative za financiranje razvojnih projekata) te je primarno namijenjen

Pročitajte više »