Na razini Europske unije javna nabava odavno je prepoznata kao jedan od ključnih alata kojim država između ostalog pokreće gospodarski sektor – i to u mirnodopskim uvjetima. U ovim ekstremnim situacijama navedeno još i više dolazi do izražaja s obzirom na važnost koju ima i može imati u investicijama i pokretanju i održavanju likvidnosti gospodarstva.
Sukladno navedenom, ključno je da se procesi javne nabave odvijaju redovno, u predviđenom opsegu i vremenskom okviru. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izdalo je u skladu s tim preporuku koja naručiteljima pojašnjava na koji način održati javna otvaranja ponuda, a da sam postupak bude u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi.
U Preporuci se napominje kako, u slučaju postojanja zabrane organiziranja javnog otvaranja ponuda, sukladno Odluci o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja, naručitelji mogu provesti javno otvaranje ponuda bez ovlaštenih predstavnika ponuditelja, ali i drugih zainteresiranih osoba, te se isto ne smatra kršenjem relevantnih odredbi ZJN 2016.
Nemogućnost daljnjeg postupanja po javnim nabavama, osim što bi ne samo trenutno paralizirala državu također bi i dodatno otežala ionako teško stanje poduzetnika u Hrvatskoj jer bi im se onemogućio rad i plasiranje proizvoda, radova i usluga tamo gdje su potrebni.
Svi javni naručitelji obveznici su Zakona o javnoj nabavi i za osiguranje svojeg poslovanja i potreba, te su obvezni pratiti odredbe Zakona. Bez rješenja koje pokriva Preporuka Ministarstva, svi naručitelji (kao što su dječji domovi, domovi za starije i nemoćne, zatvori i kaznionice i mnogi drugi) ne bi više mogli osigurati osnovne potrepštine, kao što su struja ili hrana, za svoj rad. Isto tako, svi dobavljači kojima je veliki dio poslovanja vezan uz javne naručitelje i opskrbljivanje istih bili bi dovedeni u situaciju u kojoj mogu samo zatvoriti poslovanje i dati otkaz svojim djelatnicima čime bi se dodatno pospješilo propadanje gospodarstva u Hrvatskoj.
Ova preporuka također se treba sagledati i u kontekstu projekata koji se financiraju iz sredstava EU. Hrvatska je druga po udjelu EU novca u javnim investicijama (sa čak 80% investicija koje dolaze iz EU fondova!) i jasno je kako bi se otežanim provođenjem ili čak ukidanjem javne nabave ne samo onemogućio pristup ovim sredstvima (jer su ista dostupna samo u određenom vremenskom periodu) već bi navedeno postupanje predstavljalo direktno kršenje velikog broja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji su trenutno u provedbi. Stoga je pozitivna i promišljena reakcija Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta vezano uz javna otvaranja ponuda više nego dobrodošla te isto treba pozdraviti kao ključan potez u ovim teškim i izazovnim vremenima.
