Zakonom o javnoj nabavi (”Narodne novine” br. 90/11., 83/13.,143/13,13/14 – dalje u tekstu: ZJN), članak 76. stavak 1. propisano je da javni naručitelj može od gospodarskih subjekata u postupku javne nabave tražiti jamstvo za ozbiljnost ponude za slučaj odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti; dostavljanja neistinitih podataka u smislu članka 67. stavka 1. točke 3. ZJN-a; nedostavljanja izvornika ili ovjerenih preslika sukladno članku 95. stavku 4. ZJN-a, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma odnosno nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora.
Budući da se u postupcima javne nabave u ulozi ponuditelja javlja i zajednica ponuditelja, gospodarski subjekti koji čine zajednicu ponuditelja, često u postupcima javne nabave od naručitelja traže odgovore može li se jamstvo za ozbiljnost ponude u slučaju podnošenja zajedničke ponude dostaviti samo od jednog člana zajednice ponuditelja ili npr. mogu li to jamstvo dostaviti zajednički. Iako na navedena pitanja ne postoje eksplicitni odgovori u ZJN-u, takav način dostavljanja jamstva naručitelji dopuštaju, jer se zajednica ponuditelja smatra jednim ponuditeljem i njena je odgovornost solidarna što proizlazi i iz članka 14. stavka 2. ZJN-a.
Primjer iz prakse DKOM-a
U žalbenom postupku pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM), Rješenje KLASA: UP/II-034-02/16-01/859,URBROJ: 354-01/16-7 od 17.11.2016. žalitelj je uložio žalbu navodeći da je njegova ponuda neosnovano odbijena iz razloga što jamstvo za ozbiljnost ponude nije sukladno dokumentaciji za nadmetanje.
Žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj neosnovano odbio ponudu žalitelja te navodi da se u konkretnom slučaju radi o zajedničkoj ponudi i da je odgovornost svih članova zajednice ponuditelja solidarna te da se predmetno jamstvo može naplatiti neovisno o tome koji je član zajednice ponuditelja dao jamstvo i neovisno o odnosu na kojeg se člana zajednice ponuditelja ostvare osigurani slučajevi navedeni u jamstvu. Žalitelj u žalbi naglašava da je u sklopu svoje ponude dostavio i Izjavu o zajedničkoj ponudi u kojoj je izričito navedeno da je u slučaju odabira zajedničke ponude odgovornost svih članova zajednice ponuditelja solidarna. Žalitelj također navodi da je banka koja je izdala predmetno jamstvo potvrdila da će postupiti po pozivu korisnika i platiti po garanciji ukoliko se ostvare slučajevi navedeni u garanciji i to u odnosu na sve članove zajednice ponuditelja temeljem dostavljene Izjave o zajedničkoj ponudi. Žalitelj nadalje u žalbi ističe da je svrha jamstva postignuta u odnosu na sve članove zajednice ponuditelja. Zaključno, žalitelj navodi da je naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda bio dužan primjenjivati odredbe ZJN-a na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu s obzirom da je u postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj imao mogućnost obratiti se banci izdavatelju jamstva kako bi dobio relevantan odgovor o mogućnosti naplate istog.
U postupku ocjene žalbenih navoda žalitelja, DKOM je izvršio uvid u dokumentaciju postupka i utvrdio da je žalitelj priložio jamstvo za ozbiljnost ponude u kojem je navedeno da je jamstvo izdano na zahtjev jednog gospodarskog subjekta (člana zajednice ponuditelja), a u korist naručitelja. U tekstu jamstva, odnosno bankovne garancije nisu navedeni ostali članovi zajednice ponuditelja što je DKOM ocijenio kao razlog za odbijanje žalbe žalitelja. DKOM u obrazloženju rješenja navodi: “ s obzirom da je nalogodavac – Tražitelj garancije u predmetnom jamstvu član zajednice ponuditelja te da je jamstvo traženo za slučaj odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, dostavljanja neistinitih podataka u smislu članka 67. stavka 1. točke 3. Zakona, nedostavljanja izvornika ili ovjerenih preslika sukladno članku 95. stavku 4. Zakona te odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi, a da u istom nije jasno i nedvosmisleno navedena zajednica ponuditelja kao ponuditelj u konkretnom postupku javne nabave, jamstvo nije sukladno dokumentacije za nadmetanje. Slijedom navedenog žalbeni navod je neosnovan”.
Umjesto zaključka prijedlog formulacije
S obzirom na činjenicu da je naprijed opisano rješenje DKOM-a zaokret u praksi i tumačenju pravne prirode zajednice ponuditelja te pripadajućeg jamstva za ozbiljnost ponude, naručitelji bi u svoje dokumentacije za nadmetanje mogli ugraditi odredbe kojima će ukloniti rizik dostavljanja nevaljanog jamstva kako slijedi: U slučaju podnošenja zajedničke ponude jamstvo za ozbiljnost ponude treba sadržavati jasan i nedvosmislen navod o tome tko je ponuditelj. U jamstvu za ozbiljnost ponude trebaju se nalaziti podaci o svim članovima zajednice ponuditelja bez obzira na to koji od članova zajednice ponuditelja dostavlja jamstvo u sklopu ponude.
