PJR je nedavno proveo istraživanje o tome kako građani Hrvatske percipiraju iskorištenost i učinke EU fondova, imaju li (i kakva) iskustva s njima te kakva im je budućnost. Istraživanje je provedeno na 1654 ispitanika od kojih je 48% iskusnih korisnika EU fondova. Slično istraživanje proveli smo i 2017. godine te je dio pitanja ponovljen i sada kako bi se uočili određeni trendovi.
“Manje od polovice je iskorišteno”, misli većina građana, dok brojke jasno kažu – 77% EU sredstava je već u našim rukama.
Dubljom analizom utvrdili smo gdje leži razlika između percepcije i stvarnosti. Iako je Hrvatska u ovom trenutku iskoristila 77% alociranih sredstava iz europskih fondova, što je nešto manje od europskog prosjeka (84%), istraživanje pokazuje da je opći dojam postotka tog iskorištavanja puno manji.
Ipak, građani su generalno svjesni važnosti samih EU fondova što je vidljivo iz podatka da 95% anketiranih vidi pozitivne učinke EU projekata u društvu i oko sebe, dok 58% njih osjeća poboljšanje kvalitete svog života.
EU fondovi gotovo jednako su bitni građanima kao sloboda kretanja
Upravo je iskorištavanje fondova percipirano kao drugi najveći benefit članstva u Europskoj uniji, gotovo jednak kao i benefit slobode kretanja. Također, iako se 92% korisnika europskih fondova izjasnilo kako se njihovi projekti bez europskog novca većinom ili uopće ne bi proveli, istovremeno se smatra da je kod takvih projekata bitan dobar projekt, a ne veza, što je izrazito pozitivno s obzirom na opću percepciju nepotizma i “veza” u Hrvatskoj. Samo 7,66 % ispitanika smatra da bi realizirali svoj projekt i da nisu dobili europska sredstva.
Čak 72% ispitanika, odnosno 3 od 4 korisnika EU fondova planiraju i dalje koristiti dostupna sredstva za svoje projekte.
Neriješeni vlasnički odnosi: Stalna prepreka u projektima financiranim EU fondovima
Rezultati pokazuju i da se neki problemi, koji nisu direktno vezani uz EU fondove, ali utječu na projekte, dugoročno ne rješavaju. Naime, i 2017. i sada kao glavnu prepreku u pripremi i/ili provedbi projekata koju korisnici navode neriješene vlasničke odnose.
Ono što je također zanimljivo i već dugo prisutno kao činjenica jest da su korisnici zadovoljni s količinom izbora mogućnosti financiranja, ali ih brine vremenski period potreban za donošenje odluka o financiranju, kao i drugi aspekti tromosti sustava u donošenju odluka. Samo 15% korisnika ocjenjuje da može potpuno samostalno provoditi EU projekte, dok 3 od 4 korisnika redovno koriste usluge stručnih savjetnika da im se projekti kvalitetnije i uspješnije pripreme i/ili provedu.
.
