Fondovi zemalja Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Kraljevine Norveške predstavljaju doprinos Islanda, Lihtenštajna i Kraljevine Norveške u smanjenju ekonomskih i društvenih nejednakosti u Europi i jačanju bilateralnih odnosa s 15 država korisnica programa. U perspektivi 2014.-2021. tih 15 država su Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Estonija, Latvija, Litva, Hrvatska, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Malta, Grčka, Portugal i Cipar.
Sredstva koja su na raspolaganju u navedenom periodu su 1,5 milijardi eura iz zajedničkog fonda Islanda, Lihtenštajna i Norveške te 1,3 milijarde kojima doprinosi sama Kraljevina Norveška. Republici Hrvatskoj na raspolaganju u perspektivi 2014.-2021. je 103,4 milijuna eura (od čega 56,8 milijuna eura iz EGP-a i 46,6 milijuna eura iz Norveških financijskih mehanizama).
Sredstva EGP-a i Kraljevine Norveške dodjeljuju se temeljem predodređenih pet prioriteta i 23 programska područja. Navedeni prioriteti su:
- Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost
- Socijalna inkluzija, zapošljavanje mladih i smanjenje siromaštva
- Okoliš, energetika, klimatske promjene i smanjenje stakleničkih plinova
- Kultura, civilno društvo, dobro upravljanje, temeljna prava i slobode
- Pravosuđe i unutarnji poslovi
Potpora predviđena kroz dva spomenuta mehanizma sukladna je prioritetima navedenim u strategiji EUROPA 2020, s ciljem doprinosa rastu i stvaranju novih radnih mjesta, borbe protiv nepovoljnih klimatskih promjena i razvitku obnovljivih i održivih izvora energije, kao i smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti.
Mehanizmi podupiru pristup temeljen na rezultatima te predstavljaju nastavak programa provođenih u razdoblju 2009. – 2014. Cilj je i nastavak bilateralne i međunarodne suradnje pri čemu bespovratna sredstva koja se dodjeljuju kroz specifične projekte omogućuju zajednički konstruktivni rad i praćenje donatorima i korisnicima sredstava.
Navedeni prioriteti i programska područja definiraju smjerove djelovanja i investicija, te predstavljaju okvir za očekivanja i praćenje rezultata. Za svako programsko područje mehanizmi predviđaju modele za pregovaranje o korištenju za svaku od korisnica programa, predviđaju i ističu ciljeve, područja pružanja potpore, predložene mjere, važnost potpore, posebnosti područja te bilateralni interes.
Ciljevi mehanizama ostvaruju se kroz pojedinačne projekte. S iznimkama određenih projekata koji su unaprijed dogovoreni, odnosno predviđeni, većina se projekata i sredstava dodjeljuje kroz otvorene pozive na dostavu projektnih prijedloga. Prihvatljivi prijavitelji pritom su pravne osobe (tijela privatnog ili javnog prava), kao i organizacije civilnog društva. Svi programi omogućuju sheme dodjele i kroz prekogranične projekte.
Pojedinačna programska područja su sljedeća:
U području prioriteta Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost:
- Unapređenje poslovanja, inovacije, MSP-ovi
- Istraživanje
- Obrazovanje, stipendije, praksa i poduzetništvo mladih
- Balansiranje posla i slobodnog vremena
- Socijalni dijalog – kvalitetan posao
U području prioriteta Socijalna inkluzija, zapošljavanje mladih i smanjenje siromaštva:
- Izazovi javnoga zdravstva u Europi
- Uključivanje i osnaživanje Roma
- Djeca i mladi u riziku
- Sudjelovanje mladih na tržištu rada
- Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva
U području prioriteta Okoliš, energetika, klimatske promjene i smanjenje stakleničkih plinova:
- Okoliš i ekosistemi
- Obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, energetska sigurnost
- Ublažavanje i adaptacija na klimatske promjene
U području prioriteta Kultura, civilno društvo, dobro upravljanje, temeljna prava i slobode:
- Poduzetništvo u kulturi, kulturna baština i suradnja u kulturi
- Civilno društvo
- Dobro upravljanje, odgovorne institucije, transparentnost
- Ljudska prava
U području prioriteta Pravosuđe i unutarnji poslovi:
- Azil i migracije
- Zatvorske institucije i pritvor
- Međunarodna suradnja između policija i borba protiv kriminala
- Efektivnost i efikasnost pravosudnog sustava i jačanje vladavine prava
- Obiteljsko nasilje
- Priprema i sprečavanje prirodnih katastrofa