[et_pb_section admin_label=”section”][et_pb_row admin_label=”row”][et_pb_column type=”4_4″][et_pb_text admin_label=”Text” background_layout=”light” text_orientation=”left” text_font_size=”14″ use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid”]
Provođenje projekata (su)financiranih iz EU proračuna nije lagana obaveza. Znatna količina energije i angažmana je potrebna da se pripremi projektni prijedlog, da se isplaniraju sve aktivnosti do najmanjih detalja te da se proračun projekta adekvatno pripremi.
Nakon potpisa Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava većina korisnika smatra da je glavnina posla obavljena te da je još samo preostalo nabaviti planirane usluge, robu ili radove na način dotadašnje uobičajene prakse poslovanja.
Međutim, u realnosti to nije tako. Nakon potpisa Ugovora tek počinje realna implementacija projekta, odnosno počinje suočavanje s postupcima nabava i svim pravilima po kojima je potrebno provoditi projekte.
Pravni subjekti koji su obveznici Zakona o javnoj nabavi (ZJN) već imaju iskustva u nabavama i provođenje nabava na projektima financiranim iz EU sredstava nije problem jer ih rade kao i sve ostale nabave, sukladno ZJN.
Međutim, pravne i fizičke osobe koji nisu obveznici ZJN su dužni provoditi postupke nabava sukladno Postupcima nabave za osobe koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi koja ponekad mogu biti nejasna pogotovo korisnicima koji nemaju prethodnog iskustva u postupcima nabava.
S obzirom da će sve nabave na projektu biti predmetom verifikacije nadležnih tijela kako bi se utvrdila prihvatljivost utrošenih financijskih sredstava potrebno je osvijestiti činjenicu kako se upravo u provođenju nabava na projektu dešava najviše grešaka i propusta. Nadalje, bitno je navesti kako je područje nabave ono u kojem se najčešće dešavaju financijske korekcije.
Financijske korekcije se određuju u postocima u odnosu na ukupan iznos određene nabave, u rasponu od 5% pa do čak 100% iznosa nabave. Najučestaliji iznosi korekcije, naravno ovisno o težini utvrđene nepravilnosti, pogreške i/ili prevare su između 10% i 25%.
Najopćenitiji primjer pogreške u nabavi je tzv. umjetna podjela vrijednosti nabava. Umjetna podjela vrijednosti nabave označava namjerno izdvajanje stavaka proračuna u veći broja manjih nabava i izbjegavanje objedinjavanja istih sve kako bi se izbjeglo provođenje postupka nabave koji zahtijeva javnu objavu nabave.
Na primjer, ukoliko je na projektu predviđeno nabavljanje različite informatičke opreme, kao što su: stolna računala, prijenosna računala, pisači, skeneri, monitori, server, periferna informatička oprema i sl. tada je potrebno objediniti sve predmete nabave u jednu nabavu (eventualno s grupama nabava) koja će vjerojatno preći financijski prag određen za provođenje direktne pogodbe putem narudžbenice ili jednostavnog postupka (na temelju jedne ponude) te će biti potrebno provesti postupak javnog nadmetanja s objavom.
Ukoliko Korisnik ne objedini gore spomenutu informatičku opremu u jednu nabavu te ipak kroz nekoliko „manjih“ nabava putem narudžbenice pojedinačno nabavi prijenosna računala, pojedinačno pisače, skenere itd., tada će prilikom verifikacije troška nadležno tijelo spomenutu nabavu u pravilu proglasiti nepravilnom i odrediti financijsku korekciju za tu nabavu.
Odredbe općih uvjeta ugovora koji će se primjenjivati na buduće ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava navode kako će se ove financijske korekcije određivati primjenjujući „pri tome propise, upute i smjernice Europske komisije koje se u pogledu određivanja financijskih korekcija primjenjuju na države članice Europske unije“ (dostupno na: http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/cocof/2013/cocof_13_9527_annexe_hr.pdf). Ovaj dokument, koji definira postotke predloženih financijskih korekcija ovisno o vrsti nepravilnosti koja se desila na nabavama, ne sačinjava dio Ugovora te Korisnik zapravo u većini slučajeva nije upoznat s istim.
Kako bi se upoznali sa svim mogućnostima koje nastaju potpisom ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, vrlo je važno da se Korisnik uputi u mnogobrojna pravila koja definiraju postupke provođenja nabava na projektu, koliko god ista bila slabo naglašena, kako bi u što većoj mjeri iskoristio bespovratna sredstva a ne da po završetku projekta zbog propusta u provođenju nabava mora iz vlastitih sredstava financirati projekt u znatno većem iznosu nego je planirano.
[/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]
