Program konvergencije RH za razdoblje 2022. – 2024.[1] navodi kako se u narednom srednjoročnom razdoblju očekuje snažna investicijska aktivnost potpomognuta postojećim kapitalnim priljevima iz fondova EU i novim instrumentima financiranim sredstvima iz Mehanizma oporavka i otpornosti. RH će biti na raspolaganju značajna sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027., te novog instrumenta EU Nove generacije, koja će se usmjeriti prije svega za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, a za što je predviđeno oko 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava te 3,6 milijardi eura zajmova do kraja 2026. godine.
Moguća brža apsorpcija fondova dodatno bi ubrzala gospodarski rast kroz multiplikativni učinak. U Smjernicama za izradu državnog proračuna RH za 2021.[2] navedeno je kako se pod utjecajem povoljnih gospodarskih kretanja, znatnijih priljeva iz EU fondova te zadržavanja povoljnih uvjeta financiranja, u narednom razdoblju očekuje snažan rast investicijske aktivnosti (uključivo daljnji oporavak građevinskog sektora). Ukupno planirani prihodi od pomoći u periodu 2021. – 2023. iznose oko 25 milijardi kuna godišnje.
Program konvergencije
U Programu konvergencije navedena je procjena srednjoročnih makroekonomskih učinaka (do 5 godina) Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Ukupni učinak predviđa ubrzanje realnog rasta BDP-a zbog NPOO-a od 0,3 % u 2021., te 1,4 % u 2022. i 2023. godini (nakon čega postupno opada). Sukladno tome, razina BDP-a u posljednjoj godini implementacije NPOO-a povećat će se gotovo 4 %. Također, pod utjecajem pomoći, razina zaposlenosti mogla biti za oko 1,11 % viša u 2026. godini u odnosu na scenarij bez primljene pomoći.
Dodatno, reforme u području znanosti, obrazovanja, inovacija te tržišta rada trebale bi ojačati kvalitetu ljudskog kapitala, a poboljšanje administrativnih kapaciteta nositelja javnih politika, jačanje pravosuđa te smanjenje prisutnosti države u gospodarstvu trebali bi se odraziti na povećanu mobilnost čimbenika proizvodnje te dovesti do bolje alokativne efikasnosti gospodarstva. Zajedno, očekuje se da će reforme koje će se provesti imati dugoročni povoljni utjecaj na potencijalni rast i jačanje ukupne faktorske produktivnosti kao jedinog dugoročno održivog izvora rasta.
Utjecaj NPOO
NPOO direktno utječe na privatne i javne investicije (koje ulaze u BDP), a očekuje se i kontinuirani rast osobne potrošnje. Navedena kretanja stvaraju efekt akceleratora koje dodatno povećavaju privatne investicije. Pozitivan učinak na BDP umanjuju rashodi za potrošnju i investicije od uvoznih roba i usluga, ali i dalje ostaje značajan pozitivan neto učinak na BDP. Procjenjuje se da će povećanje investicija rezultirati dugoročnim (period 20 godina) povećanjem razine realnog BDP za 1,2 % – 3 %.
Ukupna zaposlenost (stopa nezaposlenosti) povećava se (smanjuje) s daljnjim pozitivnim sekundarnim učincima na BDP putem kanala raspoloživog dohotka i bogatstva. Utjecaj NPOO na zapošljavanje relativno je slabiji u usporedbi s učinkom na BDP, što je posljedica rigidnosti na tržištu rada i relativno slabim odnosom BDP-a i zaposlenosti. Očekuje se i porast plaća kao posljedica povećane potražnje za radnom snagom, a početno poticanje investicija povećava dobit poduzeća što ima dodatne učinke bogatstva za ostatak gospodarstva.
Za kraj je potrebno naglasiti kako se navedene procjene Ministarstva financija odnose isključivo na RH i ne uzimaju u obzir moguće pozitivne efekte provedbe sličnih planova u drugim zemljama (npr. kroz promjene u stranoj potražnji za hrvatskim proizvodima i uslugama) ili dodatne investicije Vlade RH ili drugih izvora. Stoga pozitivni efekti implementacije NPOO-a u konačnici mogu biti i veći od navedenih.
[1] https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2021/Travanj/55%20sjednica%20VRH/Dokumenti%20NOVO/55%20-%202%20Program%20konvergencije.pdf
[2] https://mfin.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/publikacije/smjernice/Smjernice%20za%20izradu%20DP%20RH%20za%202021%20i%20projekcija%20za%202022%20i%202023.pdf
