HUP je u veljači proveo anketu među poduzetnicima kako bi se utvrdila spremnost i investicijski potencijal privatnog sektora, kao i interes za financiranje projekata u novom programskom razdoblju EU fondova 2021-2027.
Anketi se odazvalo 1700 ispitanika predstavnika poduzetnika iz cijele Hrvatske koji su odgovorili na goruća pitanja njihove budućnosti. Europski fondovi ušli su u potpuno novu financijski perspektivu u najturbulentnijem razdoblju recesije, a njih 1700 moglo bi, ako se EU fondovi poslože pravilno, uložiti i do 21 milijardu kuna u sljedećih 5 godina.
Čak 94% ispitanih koristilo bi bespovratna sredstva, a svega 6% ispitanika je iskazalo interes za financijske instrumente.
Čak 30% poduzetnika iskazuje da neće ulagati ako ne bude (dovoljno) bespovratnih sredstava na raspolaganju u natječajima, stoga je od osobite važnosti da se predvide bespovratna sredstva kao značajno dominantniji model financiranja od financijskih instrumenata.
Najviše interesa za apliciranje iskazali su u područjima digitalne transformacije i uvođenja IKT-a, proširenje kapaciteta, modernizacija proizvodnje, uvođenje novih tehnologija, usavršavanje zaposlenika i ulaganja s ciljem podizanja energetske učinkovitosti (uključivo i obnovljive izvore energije).
Poduzetnici smatraju kako više od 50% ukupnih EU fondova treba biti usmjereno k bespovratnim sredstvima za oporavak, otpornost i podizanje konkurentnosti privatnog sektora, a čak 28% ispitanih smatra da neće preživjeti ovu krizu ukoliko ne bude dovoljan iznos bespovratnih sredstava stavljen na raspolaganje u natječajima.
Za kvalitetnije određivanje novih programa za koje će postojati interes i koji će stvoriti učinke, prije svega je potrebno uključiti poduzetnike u kreiranje planova i programa, a natječaje je potrebno učiniti šire dostupnima svim poduzetnicima neovisno o veličini poduzeća. Poduzetnici smatraju da je iznos od 24 milijarde eura EU fondova koji će postati dostupan Hrvatskoj u novoj financijskoj omotnici potrebno staviti na raspolaganje 50% poduzetništvu, a 50% u javni sektor.
Mehanizmom za oporavak i otpornost, kao odgovorom EU na COVID-19 pandemiju, trebalo bi se doprinijeti poboljšanju otpornosti, potencijala rasta i kapaciteta za prilagodbu u državama članicama, umanjiti društvene i ekonomske učinke krize te podržati zelenu i digitalnu tranziciju čime će se doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj konvergenciji te poticanju otvaranja novih radnih mjesta. Ukoliko se privatni sektor ne zastupi ravnopravno u odnosu na javne projekte kroz planirane mjere za oporavak i otpornost tj. ako se u njega ne uloži barem polovina raspoloživih EU sredstava, Hrvatska bi u novoj krizi mogla biti puno duže od prethodne (krize 2008.).
