Primjer iskustva zemlje članice u strateškom planiranju i EU fondovima: Mađarska
Mađarskoj će od 2021. do 2027. godine na raspolaganju biti 37,5 milijardi eura kroz višegodišnji financijski okvir i instrument Next Generation EU (NGEU). Kako bi se pripremila za što uspješniju apsorpciju novih sredstava, ova članica EU trenutno je u izradi, kako nam je Zsuzsanna Kondor sa Sveučilišta za javnu upravu u Budimpešti opisala, koherentne ali fleksibilne procedure za programiranje te poticajnog nacionalnog institucionalnog okvira.
S iskustvom iz 3 programska razdoblja i 3 različita institucionalna okvira, vrijedna iskustva iz prakse pružaju Mađarskoj veću vjerojatnost kvalitetno postavljenog okvira za novo razdoblje. Kao priprema za programiranje izrađen je veliki broj evaluacija kako bi se ocijenio učinak dosadašnjih programa. Izvršena je sveobuhvatna procjena potreba, a evaluirano je i koje odnosno kakve intervencije su se pokazale uspješnima, ne samo u pogledu apsorpcije, već i efektivnosti.
Mađarska je 2019. godinu završila s rastom BDP-a od gotovo 5% i stopom nezaposlenosti blizu 3%, stoga možemo zaključiti da su intervencije provedene u ovom programskom razdoblju doprinijele pozitivnim učincima na gospodarstvo. U situaciji trenutne pandemije COVID-19, Mađarska se fokusirala na spašavanje poduzeća i radnih mjesta, što je značilo da je potrebno redizajnirati neke od intervencija iz trenutnog programskog razdoblja, a to istovremeno utječe i na pripremu budućeg programskog razdoblja. Osim poduzeća i radnih mjesta, uvidjeli su da je potrebno spasiti i projekte koji su trenutno u provedbi i to na način da povećaju fleksibilnost nekih pravila kako bi se što je više moguće izašlo u susret korisnicima. Slične primjere vidimo i u Hrvatskoj, gdje se omogućilo ublažavanje pravila kada je neispunjenje pokazatelja bilo rezultat posljedica pandemije.
U trenutnom programskom razdoblju za Mađarsku je prioritet ekonomski razvoj, koji će i dalje ostati pri vrhu, ali će i drugi ciljevi dobiti prioritetnu ulogu, poput prometa i okoliša te regionalnog razvoja. Mađarska si također postavlja pitanje do koje se mjere sustav dodjele bespovratnih sredstava (grantova) treba nastaviti, u odnosu na financijske instrumente. Mađarska je inače, u trenutnom programskom razdoblju, gotovo četiri puta povećala udio financijskih instrumenata u odnosu na prethodno razdoblje, kako bi potaknuli privatna poduzeća na korištenje ovih sredstava. Ovaj pomak prema značajnijem korištenju financijskih instrumenata u odnosu na bespovratna sredstva vidimo i trenutno u Hrvatskoj, pri programiranju za novo programsko razdoblje.
Jedna od ključnih dilema s kojom se Mađarska susreće prilikom programiranja novog razdoblja jest definiranje upravljačkih tijela za pojedini Operativni program te prijenos zaduženja s upravljačkih na posrednička tijela. Aktualna su pitanja koje zadatke uopće delegirati, na koji način ih delegirati te koja posrednička tijela odabrati. U ovom programskom razdoblju Mađarska je koristila jedno posredničko tijelo (centralizirani pristup), za razliku od 22 posrednička tijela od 2004. do 2006. godine, odnosno 15 u razdoblju 2007. – 2013. Što se tiče Operativnih programa, trenutno ih je 10, dok je pri ulasku u EU Mađarska imala 5 operativnih programa, a u razdoblju 2007. – 2013. čak 17.
U vidu priprema za novo razdoblje, Mađarska mora pronaći i adekvatnu ravnotežu između administrativnih zahtjeva prema korisnicima i pojednostavljenja propisa i pravila. Otežavajuća okolnost za Mađarsku u ovom pogledu jest i činjenica da se ona smatra jednom od lošijih zemalja članica što se tiče poštivanja vladavine prava. Stoga ne čudi da je Mađarska jedna od zemalja protivnica novog Prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama[1]. Ovim prijedlogom iz 2018. godine, a koji je donekle ublažen novim prijedlogom krajem rujna ove godine, poštivanje vladavine prava neke države članice vezano je uz njezin pristup EU fondovima. Predloženo uvjetovanje primijenilo bi se na višegodišnji proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. kao i NGEU. Namjera je zaštititi ta zajednička sredstva od posljedica odstupanja od vladavine zakona, poput korupcije, te je ovo prvi put da EU pokušava rješavati kršenje vladavine prava povezujući financiranje s poštivanjem temeljnih vrijednosti EU-a.
Kako navodi sam prijedlog Uredbe, „države članice mogu osigurati dobro financijsko upravljanje samo ako javna tijela postupaju u skladu sa zakonima, ako službe za istragu i kazneni progon učinkovito postupaju protiv povreda tih zakona te ako neovisni sudovi i Sud Europske unije mogu provoditi učinkovit sudski nadzor nad odlukama javnih tijela.“
Ova Uredba, kada se i u kojem sadržaju usvoji, imat će veliki utjecaj na sve države članice, pa tako u velikoj mjeri i na Republiku Hrvatsku, koja također ima prostora za napredak kako bi se osiguralo potpuno poštivanje vladavine prava. Ostaje nam za vidjeti hoće li Mađarska i njoj priklonjene države ostvariti svoje prijetnje i odbiti prihvatiti ovu Uredbu te hoće li trenutna previranja oko ovog dokumenta rezultirati usporavanjem provedbe europskog plana oporavka, što bi značajno ugrozilo samu svrhu instrumenta NGEU i dodatno otežalo situaciju u kojoj se države članice nalaze.
Izvori:
1. Zsuzsanna Kondor; Sveučilište za javnu upravu u Budimpešti; prezentacija tijekom Međunarodne konferencije „Strateške pripreme razvojnih programa i projekata za financiranje ESI fondovima u novom programskom razdoblju 2021. – 2027.“
2. The Hungarian Experiences with Handling Irregularities in the Use of EU Funds; Györgyi Nyikos i Zsuzsanna Kondor; NISPAcee Journal of Public Administration and Policy; Volume 12: Issue 1 3. Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama; COM(2018) 324 final
[1] Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama; COM(2018) 324 final
