U razdoblju 2014-2020 imali smo 10.8 milijarde eura. U razdoblju 2021-2027 na raspolaganju nam stoji 24 milijarde eura. Dakle prosječan hrvatski korisnik (državna institucija, državna firma, ustanova, JLS, poduzetnik…) može očekivati duplo više prilika. Ima smisla potruditi se saznati više o toj temi.
Paket mjera
Paket mjera s ciljem oporavka i otpornosti zemalja članica EU od covid pandemije, složen je na način da se EU odlučila povoljno zadužiti u ime svojih zemalja članica, te staviti na raspolaganje dijelom bespovratna sredstva, dijelom zajam, ukupno 750 milijardi eura. Hrvatska od toga ima 9 i pol milijardi mogućnosti. Nejasno je hoće li Hrvatska koristiti iznimno povoljan zajam (oko 3 i pol milijarde eura se nudi), po uvjetima kakve sama ne može postići na financijskom tržištu. Cijena zajma nije kamata, cijena su provedene reforme. Ono što Hrvatska sigurno hoće koristiti, je dio tog paketa, u kojemu je Hrvatskoj stavljeno na raspolaganje 49 milijardi kuna bespovratnih potpora.
NPOO- samo sažetak
Svaka zemlja članica priprema svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a Europska komisija daje niz smjernica i usvaja dokument. Temelj svakog plana su preporuke koje EK daje u okviru europskog semestra svim članicama, te nacionalni planovi reformi. Svaki se nacionalni plan sastoji od reformi i od sa time povezanih investicija.
Što se tiče Hrvatske teško je govoriti o reformama, jer domaći NPOO koji se po prvi put javno objavio – samo je sažetak. U dokumentu nema točne razrade sredstava unutar komponenti (po investicijama), niti jasno mjerljivih ciljeva / načina mjerenja postignuća pojedine od reformi. Stoga je teško govoriti o dijelu „reforme“; a nešto lakše je pogledati što će se financirati od „investicija“.
Raspodjela sredstava
49 milijardi kuna vrijednosti hrvatskog plana oporavka od 2021. do 2026. godine obuhvaća:
- 26,2 milijarde kuna za gospodarstvo
- 4,7 milijardi kuna za javnu upravu i pravosuđe
- 7,5 milijardi kuna za obrazovanje, znanost i istraživanje
- 2 milijarde kuna za tržište rada i socijalnu zaštitu
- 2,5 milijardi kuna za zdravstvo
- 5,9 milijardi kuna za obnovu zgrada od posljedica potresa.
Sva sredstva moraju biti ugovorena do kraja 2023.g. a sve aktivnosti iz tih projekata i sva sredstva dobavljačima moraju biti plaćena do sredine 2026.g., što je ujedno rok i za postići sve ciljeve NPOO-a.
Središnja država financirati će pravosuđe, zdravstvo, sustav mirovina i socijale, mnogo sredstava planirano je u javnu infrastrukturu i imovinu željezničkih, zračnih, cestovnih i plovnih puteva, a osobito se mnogo projekata odnosi na energetsku i digitalnu transformaciju javnog sektora i unaprjeđenje javnih usluga za građane.
Na razini lokalne zajednice, općine/gradovi/županije moći će financirati izgradnju vrtića, osnovnih i srednjih škola, domova za učenike i domova za starije osobe, turističku infrastrukturu, vodoopskrbu i odvodnju, sanaciju odlagališta otpada, unaprjeđenje sustava javnog prijevoza itd.
Očekivanja poduzetnika
Što se tiče očekivanja poduzetnika trenutno je nejasno koliko će se sredstava usmjeriti u poduzetničke natječaje i koji će to model financiranja biti primijenjen u kojem od natječaja (bespovratna sredstva ili pak zajam, jamstvo, subvencionirana kamata ili kombinacija). Međutim naziru se područja poticanja poduzetništva:
- Unaprjeđenje proizvodnih i tehnoloških kapacitete poduzeća
- Digitalizacija poduzetnika
- Energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije
- Istraživanje, razvoj i inovacije, komercijalizacija i akceleracija inovacije poduzetnika
- Turizam, kreativna i kulturna industrija osobito su spominjani jer su među najpogođenijim sektorima
- Poticanje novoosnovanih poduzeća, garantni fond za izvoznike, obrtna sredstva itd.
Ako promatramo iz pozicije dobavljača, s obzirom na ambicije i rokove, Hrvatska će od 2022.g. zbog velike potražnje ući u trku za projektante, a godinu poslije biti će teško naći izvođača radova. Mnogo će biti onih koji će programirati i digitalizirati poduzeća i javni sektor, te energetski i tehnološki unaprjeđivati infrastrukturu.
Pozitivan utjecaj na BDP i stopu nezaposlenosti
Pod pretpostavkom da institucije odrade posao na vrijeme i da se ne dogode neka dodatna značajna kašnjenja u odobrenju plana oporavka i ugovaranju projekata potom, od 2022. nadalje svakako se nazire investicijski zamašnjak, koji će značajno i pozitivno utjecati na BDP i stopu zaposlenosti. Nadamo se da će EU fondovi odigrati značajnu ulogu u razvoju hrvatskog gospodarstva i društva i da ćemo sljedećih 7 godina znati iskoristiti kako bismo stvorili bolje uvjete za građane i poduzeća.
Besplatna procjena Vaše projektne ideje ili portfelja investicija
Popunite kontakt formu za besplatnu procjenu potencijala Vaše projektne ideje ili portfelja investicija s mogućnostima za financiranje EU fondovima.
