Razlike između studije predizvodljivosti, studije izvodljivosti i poslovnog plana
Za razliku od studije izvodljivosti koja detaljno opisuje konkretni projekt, studija predizvodljivosti je glavni alat za donošenje složenih odluka kako konkretizirati rješavanje problema. Glavni naglasak studije predizvodljivosti stoga je na analizi opcija, odnosno na analizi alternativa i odabiru najboljeg rješenja. Analiza troškova i koristi predstavlja krajnju ocjenu isplativosti financiranja konkretnog projekta, te je bitan alat u studiji izvodljivosti, ali i pri ocjeni alternativa u studiji predizvodljivosti.
U redovnom gospodarskom poslovanju studija izvodljivosti ujedno predstavlja centralni dokument za uvođenje značajne novosti u poslovanje kao što je primjerice proširenje pogona ili za početne (start-up) projekte veće vrijednosti. Ukoliko govorimo o razlici poslovnog plana i investicijske studije, kao primjer možemo koristiti distinkciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koja za projekte čija ukupna vrijednost ne prelazi 700.000 kuna zahtjeva izradu poslovnog plana, dok je za potrebe projekata veće vrijednosti potrebno pripremiti investicijsku studiju. Investicijska studija utoliko daje detaljnije podatke i razradu investicije.
Studijom predizvodljivosti potrebno je razviti skup kriterija za odluku o odabiru najbolje opcije ili alternative.
Investicijske studije trebaju minimizirati rizik nailaženja na probleme tijekom realizacije projekta.
Studija (pred)izvodljivosti u kontekstu EU fondova
Studija (pred)izvodljivosti s analizom troškova i koristi nije obavezni dio dokumentacije za pripremu svih projekata i natječaja kojima se koriste sredstva EU fondova. Studija (pred)izvodljivosti s analizom troškova i koristi će predstavljati dio potrebne dokumentacije isključivo kod većih projekata koji zbog svoje složenosti vrlo često zahtijevaju proces pojašnjenja na navedeni način. Kada studija (pred)izvodljivosti s analizom troškova i koristi čini obavezni dio projektne dokumentacije, onda ona predstavlja ključni element za prijavu na EU natječaje. Razlog tome je što studija u stvarnosti predstavlja nadogradnju onoga što čini sami projektni prijedlog i to tako da daje kvantificirane potporne podatke te razrađuje analize potrebne za određivanje indkatora, rezultata i ciljeva projektnog prijedloga. U pojedinim slučajevima će se struktura same studije razlikovati u određenom dijelu, ali u konačnici ona treba upravo detaljno i razumljivo pojasniti cjelokupni EU projekt. Koristi studije očitavaju se u sljedećem: bez izrade studije izvodljivosti, a u slučaju kada bi se od bilo kojeg prijavitelja EU projekta očekivalo da pojedinačno odgovori na sva tražena pitanja za potrebe prijave na neki EU natječaj, ne bi postojala jasna poveznica projektnih preduvjeta, pretpostavki, ciljeva i rezultata s financijskim i ekonomskim analizama i izračunima. Projektni prijedlog mogao bi fizički ili tekstualno biti iznimno opširan, a da ne pruži jasnu sliku izvedivosti i održivosti ulaganja (čime bi se otežalo i ocjenjivanje projekata i njihovo praćenje u provedbi). Stoga se izradom studije, osim logičnog objedinjavanja, postižu i sinergijski učinci na pojašnjavaju i objašnjavanju sastavnih dijelova projekta, potreba (problema) koji su do njega doveli i koji se žele adresirati, te posljedica (rezultata, ciljeva) koje će provedba projekta donijeti. Studija (pred)izvodljivosti s analizom troškova i koristi predstavlja cjelokupni dokument na osnovi kojeg je moguće točno razumjeti koja je potreba za projektom, što, kako i za koga će se činiti u projektu te odlučiti o potrebi za provedbom na osnovi svih troškova i koristi projekta. Stoga i u ocjenjivanju projekta nerijetko sudjeluju i financijski stručnjaci, zaduženi za provjeru financijske i ekonomske analize, i stručnjaci iz sektora u kojemu se projekt provodi, zaduženi za provjeru projektne ideje, rezultata, ciljeva i indikatora, što zajednički obuhvaća cjelovita studija izvodljivosti.
Ključni pojmovi
Studija (pred)izvodljivosti s analizom troškova i koristi ima točno propisan sadržaj za svaki pojedini natječaj, koji se u pravilu u bitnome ne razlikuje.
U izradi studije i pripremi projekta, važno je koristiti se postojećim planovima i projekcijama prijavitelja, što se posebno odnosi na postojeće marketinške strategije ili planove prodaje. Na temelju tih dokumenata u razradi projekta izrađuju se planirane stope rasta, plan za kapitalna ulaganja i operativne troškove, nakon čega se podaci proširuju i detaljiziraju po potrebi sukladno samom projektu. Nakon što je sastavljen ovaj inicijalni poslovni plan, on ujedno postaje kvalitetan alat za upravljanje i „način razmišljanja“ u kasnijem poslovanju u slučaju jedinstvenog projekta, a ne samo studiju izvodljivosti za potrebe popunjavanja natječajne dokumentacije za prijavu Vašeg projekta na natječaj. Metodologija koja se koristi u izradi studije, odnosno projekta je poslovna, te je intuitivno spojiti vođenje i kontroliranje poduzeća sa samom studijom izvodljivosti.
Pojmovi i pojedini dijelovi sadržaja studije izvodljivosti
Opis projekta – cilj opisa projekta je točno, jasno i precizno definirati problem koji je rezultirao potrebom za provođenjem projekta, odnosno opis ciljeva projekta. Pristup, odnosno alat koji se koristi u pripremi EU projekata u RH je pristup logičkog okvira (s izradom logičke matrice).
Analiza tržišta koja se sastoji od analize nabave i prodaje. Ovisno o projektu veći će naglasak biti na onaj dio koji je kompleksniji, a što je najčešće analiza prodaje (često se u natječajima kao odvojeni dokument zahtjeva i marketinška strategija ili plan prodaje).
Dinamika i struktura zaposlenih koja treba pokazati obujam i strukturu zaposlenih tijekom cijelog vijeka trajanja projekta.
Tehnički elementi projekta koji trebaju pojasniti koja se tehnologija odabrala za rješavanje problema (a koji je povod provođenja projekta). Osim pojašnjenja samog tehnološkog procesa, potrebno je pojasniti i utrošak sirovina, materijala i energenata.
Dinamika realizacije ulaganja koja treba detaljno razložiti vremenski slijed provođenja projekta. Iako se ovaj dio može činiti intuitivan, on je iznimno složen, zahtjeva detaljno povezivanje svih dijelova projekta (kao i analize rizika) i predstavlja jedan od ključnih dokaza kvalitetne pripreme projekta i njegove izvedivosti.
Financijska analiza treba sadržavati opis investicijskih troškova, operativnih troškova, prihoda, izvora financiranja i financijskih rezultata projekta.
Ekonomska analiza treba sadržavati konverziju tržišnih u ekonomske cijene, kvantifikaciju društvenih koristi, ostale indirektne učinke, diskontiranje procijenjenih troškova i koristi te pokazatelje ekonomskih učinaka.
Analiza rizika treba sadržavati analizu osjetljivosti, procjenu rizika, upravljanje rizikom i mjere za smanjenje rizika.
Često korišteni akronimi
Iako se studija i projektni prijedlog izrađuju na hrvatskom jeziku, često se u predloženom sadržaju i referentnim primjerima poziva na izvore na engleskom jeziku. Iz tog je razloga nužno navesti i osnovne informacije o korištenim terminima:
CBA – Cost Benefit Analysis – (analiza troškova i koristi).
GHG – Green House Gas – (staklenički plinovi).
B/C – Benefit-cost ratio – (odnos koristi i troškova, mjera uspješnosti u sklopu CBA).
WTP – Willingness to pay – (spremnost na plaćanje, alat koji se koristi u ekonomskoj analizi).
WTA – Willingness to accept – (spremnost na prihvaćanje, alat koji se koristi u ekonomskoj analizi).
TEV – Total Economic Value – (ukupna ekonomska vrijednost).
SW – Shadow Wage – (plaće u sjeni, alat koji se koristi u ekonomskoj analizi).
BAU – Business As Usual – (poslovanje kakvo je trenutno, bez utjecaja projekta).
ENPV – Economic Net Present Value – (neto sadašnja ekonomska vrijednost, mjera koja se koristi u ekonomskoj analizi).
ERR – Economic Rate of Return – (ekonomska stopa povrata, alat koji se koristi u ekonomskoj analizi).
FDR – Financial Discount Rate – (diskontna stopa koja se koristi u financijskoj analizi).
FNPV – Financial Net Present Value – (Neto sadašnja vrijednost, mjera koja se koristi u financijskoj analizi).
FRR(C) – Financial Rate of Return of the Investment – (financijska stopa povrata, mjera koja se koristi u financijskoj analizi, razlika u načinu financiranja prema FRR(K)).
FRR(K) – Financial Rate of Return on National Capital – (financijska stopa povrata, mjera koja se koristi u financijskoj analizi, razlika u načinu financiranja prema FRR(C)).
LRMC – Long Run Marginal Cost – (dugoročni granični trošak).
MCA – Multi-Criteria Analysis – (analiza pomoću više kriterija).
NACE – Statistical classification of economic activities – (statistička klasifikacija ekonomskih aktivnosti).
SDR – Social Discount Rate – (diskontna stopa koja se koristi u ekonomskoj analizi).
VOSL – Value of Statistical Life – (statistička vrijednost života).
VOT – Value of Time – (vrijednost vremena, alat koji se koristi u ekonomskoj analizi).
[wpfilebase tag=file id=13 tpl=simple /]
