Europska komisija je kroz Country Specific Recommendations (CSRs) i tzv. Spring Package 2025 vrlo jasno označila smjer u kojem Hrvatska mora djelovati – i to bez odgode. Najveći naglasak stavljen je upravo na povlačenje preostalih sredstava iz europskih fondova, posebice iz Kohezijskih i NPO (Nacionalni plan oporavka) programa. Drugim riječima, Bruxelles jasno poručuje: fokusirajte se na EU fondove i iskoristite ih – sada ili nikada.
Koje su ključne poruke Europske komisije?
Prva preporuka Europske komisije odnosi se na ubrzanje provedbe Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO). Konkretno, Hrvatska treba na vrijeme dovršiti sve reforme i investicije predviđene planom, jer je za njihovu realizaciju ostalo samo godinu dana. Prema Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost, sve reforme i pokazatelji moraju biti postignuti do sredine 2026. To znači da je svaki mjesec od sada ključan – i da kašnjenja mogu značiti gubitak sredstava.
Druga preporuka Europske komisije jasno naglašava potrebu da Hrvatska ubrzano provede programe kohezijske politike iz razdoblja 2021.–2027. Do sad stvarno utrošena sredstva iznose samo 4,5 %. To znači da nam predstoji vrlo intenzivno razdoblje implementacije – i trebamo prevladati jaz između posvećenih i realiziranih sredstava u narednih 12 do 18 mjeseci. Bez toga, riskiramo automatsko smanjenje dostupne alokacije programa i ugrožavanje pozicije kredibilne korisnice EU fondova. Komisija stoga zahtijeva: pojačano objavljivanje poziva, pojednostavljenje procedura i jačanje administrativnih i upravljačkih kapaciteta na svim razinama.
EU fondovi – najveći fokus od svih preporuka
Posebno je važno naglasiti da se od svih grana koje je Komisija obuhvatila ovogodišnjim preporukama – fiskalne politike, tržište rada, obrazovanje, zdravstvo, zelena tranzicija i drugo – upravo na temu EU fondova odnose čak dvije od ukupno šest preporuka za Hrvatsku. Ni jedno drugo područje nije toliko istaknuto. To je jasan pokazatelj da je Bruxelles detektirao ključno usko grlo upravo u provedbi i povlačenju sredstava – i da očekuje trenutne, mjerljive rezultate.
Više nije riječ o planiranju u nacionalnim okvirima ili o još jednom krugu strategija. Sada se sve svodi na konkretnu dinamiku i operativnost. Sredstva su tu, ali njihova isplata uvjetovana je učinkovitom provedbom. I ne samo to – radi se i o očuvanju naše reputacije. Ako pokažemo da ne možemo apsorbirati dodijeljena sredstva, ozbiljno narušavamo svoju poziciju kao kredibilnog korisnika europskih fondova – i time riskiramo manje povjerenje u budućim financijskim omotnicama.
Što Hrvatska dobiva ako uspije?
Uspješna realizacija preporuka i povlačenje fondova donosi konkretne koristi:
- Društveni i infrastrukturni razvoj, kroz projekte u regijama – osobito u manje razvijenim dijelovima zemlje.
- Podršku za gospodarstvo, kroz poticaje malim i srednjim poduzetnicima, digitalnu i zelenu tranziciju.
- Međunarodnu vjerodostojnost, jer pokazujemo da znamo upravljati sredstvima i ostvarivati ciljeve u roku.
Možemo li uspjeti?
Da – ali samo ako odmah krenemo s ubrzanom implementacijom. Potrebno je hitno objaviti sve natječaje koji kasne, u njima je potrebno pojednostaviti mnoge elemente i procedure, veća učinkovitost u javnoj upravi za ovako velik zadatak, jasni rokovi i odgovorne institucije. Ako brojke ostanu na sadašnjoj razini, Hrvatska riskira ne samo povrat sredstava, već i slabljenje pozicije u budućim europskim financijskim i političkim pregovorima.
Tri ključna koraka za 2025.:
- Brza provedba – NPOO i kohezijski instrumenti moraju ući u završnu fazu, uz automatizaciju i uklanjanje birokratskih barijera.
- Vidljivo povećanje potrošnje – realno, do kraja 2025. treba biti iskorištena većina sredstava.
- Transparentna koordinacija i komunikacija – između ministarstava, agencija i lokalne razine, uz jasne uloge i rokove.
Ako Hrvatska ne iskoristi sredstva koja su joj sada na raspolaganju, propuštamo ne samo priliku za razvoj, nego i ozbiljno narušavamo povjerenje partnera u EU. A u kontekstu sve većih izazova što sve EU sredstva trebaju pokriti u sljedećem financijskom razdoblju – to si ne smijemo dopustiti.
Vrijeme za djelovanje je sada.
Preporuke Europske komisije ne ostavljaju prostor za išta drugo osim konkretnih poteza. Ako vam treba podrška u mapiranju projekata, određivanju prioriteta ili operativnoj provedbi portfelja preklapajućih projekata – stojimo na raspolaganju. Danas, ne sutra.
