Kako građani Hrvatske percipiraju iskorištenost i učinke EU fondova, imaju li (i kakva) iskustva s njima te kakva im je budućnost pitanja su na koja smo pokušali dobiti odgovore provodeći istraživanje na 1654 ispitanika od kojih je 48% korisnika EU fondova. Slično istraživanje proveli smo i 2017. godine te je dio pitanja ponovljen i sada kako bi se uočili određeni trendovi. Donosimo pregled najvažnijih zaključaka.
Iako je Hrvatska u ovom trenutku iskoristila 77% alociranih sredstava iz europskih fondova, što je nešto manje od europskog prosjeka (84%), istraživanje pokazuje da je opći dojam postotka tog iskorištavanja puno manji. Naime, više od polovice ispitanika smatra da se „povuklo“ manje od polovice dostupnog iznosa.
Ipak, građani su generalno svjesni važnosti samih EU fondova što je vidljivo iz podatka da 95% anketiranih vidi pozitivne učinke EU projekata, dok 58% njih osjeća poboljšanje kvalitete života. Upravo iskorištavanje fondova je percipirano kao drugi najveći benefit članstva u Europskoj uniji, gotovo jednako kao i sloboda kretanja.
Također, iako se 92% korisnika europskih fondova izjasnilo kako se njihovi projekti bez europskog novca većinom ili uopće ne bi proveli, istovremeno se smatra da je kod takvih projekata bitan dobar projekt, a ne veza, što je izrazito pozitivno s obzirom na opću percepciju nepotizma i “veza” u Hrvatskoj.
„Samo 7,66 % ispitanika smatra da bi realizirali svoj projekt i da nisu dobili europska sredstva. To znači da bez fondova ne bi bilo previše ulaganja, naročito javnih, da nam nedostaje vlastitog financijskog kapaciteta, poglavito na lokalnoj razini, i da se stvara određena ovisnost i očekivanje korisnika da svoje investicije uvijek provode barem djelomično uz podršku fondova. Ovaj se nedostatak financijh kapaciteta dugoročno pokazuje kao problem u fazi održavanja tih infrastruktura.“ – objašnjava Ana Fresl, predsjednica Uprave PJR-a i voditeljica istraživanja.
Čak 72% ispitanika, odnosno 3 od 4 korisnika EU fondova planiraju i dalje koristiti dostupna sredstva za svoje projekte.
Rezultati pokazuju i da se neki problemi, koji nisu direktno vezani uz EU fondove, ali utječu na projekte, dugoročno ne rješavaju. Naime, i 2017. i sada kao glavnu prepreku u pripremi i/ili provedbi pojekta koju korisnici navode neriješene vlasničke odnose.
Ono što je također zanimljivo, i već dugo prisutno kao činjenica, jest da su korisnici zadovoljni s količinom izbora mogućnosti financiranja, ali ih brine vremenski period potreban za donošenje odluka o financiranju, kao i drugi aspekti tromosti sustava u donošenju odluka.
Vlastite kapacitete u provedbi projekata ispitanici u prosjeku ocjenjuju slabo, kao i prije 6 godina, a pritom najlošije ocjenjuju svoja znanja u javnoj nabavi.
Samo 15% korisnika ocjenjuje da može potpuno samostalno provoditi EU projekte, dok 3 od 4 korisnika redovno koriste usluge stručnih savjetnika da im se projekti kvalitetnije i uspješnije pripreme i/ili provedu.
Rezultate ovog istraživanja detaljno smo analizirali na 4. Međunarodnoj konferenciji o ESI fondovima koja se, u organizaciji PJR-a, održala 28. i 29. rujna 2023. u Trakošćanu.
