Prijedlog Europske komisije za financiranje razvojnih prioriteta Hrvatske u sklopu ESI fondova u razdoblju od 2014. do 2020.

Prijedlog Europske komisije za financiranje razvojnih prioriteta Hrvatske u sklopu ESI fondova u razdoblju od 2014. do 2020.

Europska komisija pripremila je dokument preporuka Republici Hrvatskoj za programiranje fondova Europske unije u razdoblju od 2014. do 2020., odnosno za takozvanih ESI fondova (eng. European Structural and Investment Funds (ESI)).

ESI fondovi, koje Hrvatska ima na raspolaganju od siječnja 2014. godine, imaju za cilj doprinijeti održivom rastu, povećati zaposlenost, povećati konkurentnost te općenito, omogućiti konvergenciju manje razvijenih članica razvijenijim članicama i regijama Europske unije (EU).

ESI fondovi su fondovi koji ulaze u Zajednički strateški okvir (eng. Common Strategic Framework (CSF))[1], a ti su:

– Europski fond za regionalni razvoj (eng. the European Regional Development Fund (ERDF))

– Europski socijalni fond (eng. the European Social Fund (ESF))

– Kohezijski fond (the Cohesion Fund (CF))

– Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (eng. the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD)) i

– Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (eng. European Maritime and Fisheries Fund (EMFF)).

Trenutni razvojni izazovi u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava s važnim izazovima koji moraju biti adresirani ako želi doprinijeti ciljevima Europe 2020. U niže navedenoj tablici pokazujemo usporedbu stanja ciljeva u Hrvatskoj u 2011. godini, hrvatske ciljeve za 2020. godinu te definirane ciljeve u 2020. na razini Europske unije. Podaci za hrvatske ciljeve u 2020. godini preuzeti su iz prezentacije ministra Grčića: Ekonomski program RH, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

Sukladno detaljnoj analizi situacije i određenim ciljevima „Europe 2020“, Europska komisija definirala je 4 skupine najvećih izazova s kojima se Hrvatska trenutno suočava:

• nerazvijenost faktora nužnih za poticanje rasta ekonomije koji se temelje na znanju; nepovezanost između centara rasta (neadekvatna prometna i informacijsko-komunikacijska infrastruktura)
• niska participacija na tržištu rada, osobito mladih; neučinkovit obrazovni sustav; teška socijalna situacija
• potreba za zaštitom okoliša, očuvanje prirodnih resursa i nasljeđa te prilagodba klimatskim promjenama
• neučinkovita javna uprava na središnjoj i lokalnoj razini; slaba uključenost civilnog društva i socijalnih partnera.

Prioriteti financiranja u sklopu ESI fondova u Hrvatskoj s obzirom na 11 razvojnih tematskih ciljeva Europske unije

Komisija je iznijela prijedloge prioriteta financiranja u sklopu ESI fondova u Hrvatskoj temeljem detaljne analize situacije i definiranih potreba zemlje, ali i sukladno 11 tematskih razvojnih ciljeva u prijedlogu Europske komisije: Opće odredbe za korištenje ESI fondova 2014. – 2020.[2], usvojene 6. listopada 2011. Navedenih 11 tematskih ciljeva predstavlja operativne ciljeve kojima trebaju doprinijeti ESI fondovi. Oni su sljedeći:

1. jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

4. podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima

5. promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija i upravljanje rizicima

6. zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti korištenja resursa

7. promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi

8. promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage

9. promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva

10. ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

11. jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava.

11 tematskih ciljeva zajednička su za 3 EU politike: kohezijsku politiku, politiku ruralnog razvoja i politiku mora i ribarstva te osiguravaju da pojedine intervencije u sklopu navedenih politika konsolidirano doprinose ciljevima općeprihvaćene strategije „Europa 2020“. Ujedno, oni predstavljaju izvor potencijalnih područja financiranja u Uniji.

Ovisno o specifičnim situacijama pojedine članice te u dogovoru s nacionalnim vladama, fokus financiranja za svaku se članicu pojedinačno usmjerava na, za nju, ključna područja intervencija. S tim u vezi i s obzirom na trenutne izazove s kojima se Hrvatska susreće, Europska komisija predlaže 4 područja financiranja za Hrvatsku iz ESI fondova u razdoblju 2014. – 2020. godine:

U sljedećem članku detaljnije razmatramo prvi prioritet financiranja: podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

[wpfilebase tag=file id=16 tpl=simple /]