Zaštita EU tržišta ili pregovaračka poluga za strana tržišta? 

Jučerašnja presuda Europskog suda u predmetu C-652/22 ima značajne posljedice za pravni okvir javne nabave u Europskoj uniji, posebno u kontekstu tretmana gospodarskih subjekata iz trećih zemalja koje nemaju recipročan trgovinski odnos s EU. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine, Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave po drugi put je odbila žalbu turske kompanije Kolin Inşaat Turizm Sanayi ve Ticaret A.Ş. iz Ankare. Tvrtka je uložila žalbu na izbor izvođača radova na infrastrukturnom željezničkom podsustavu unutar projekta obnove i izgradnje kolosijeka nizinske pruge na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, no Komisija je potvrdila prvotni odabir izvođača radova.

U ovom slučaju, sud je zaključio da gospodarski subjekti iz tih zemalja, poput turske tvrtke Kolin, ne mogu očekivati jednak pristup pravnoj zaštiti u postupcima javne nabave, jer nisu obuhvaćeni sporazumima poput Sporazuma o javnoj nabavi Svjetske trgovinske organizacije.

Ova presuda donosi nekoliko potencijalnih implikacija za poslovanje i gospodarstvo unutar EU:

  1. Povećanje bilateralnih pregovora o pristupu tržištima:

Treće zemlje koje žele pristupiti tržištu javne nabave EU-a morat će sklopiti međunarodne sporazume s EU-om kako bi njihovi gospodarski subjekti dobili prava jednaka onima unutar EU-a. Ova presuda naglašava važnost postojanja sporazuma koji jamče recipročan pristup.

  1. Potencijalne diplomatske i gospodarske posljedice:

Subjekti iz trećih zemalja, poput Turske, koji nemaju međunarodne sporazume s EU-om, neće moći u potpunosti osigurati jednako postupanje kao subjekti iz država članica EU-a. Ovo ograničenje može smanjiti sudjelovanje tih subjekata u nabavama unutar EU-a, jer neće imati pravnu zaštitu te potencijalno niti prava koja uživaju gospodarski subjekti iz EU-a. Presuda bi mogla utjecati na trgovinske odnose EU-a s trećim zemljama pri čemu bi zemlje koje žele osigurati da njihovi gospodarski subjekti sudjeluju na tržištu EU mogle osigurati bolji pristup svojim tržištima za subjekte iz EU.  

  1. Dugoročni utjecaj na regulatorni okvir:

Presuda također postavlja temelje za buduće izmjene i nadogradnje europskog pravnog okvira o javnoj nabavi, posebno u kontekstu digitalizacije i globalizacije, gdje sve više gospodarskih subjekata izvan EU traži ulazak na europsko tržište.

EU će vjerojatno postaviti jasnije granice i procedure za slučajeve kada subjekti iz trećih zemalja žele sudjelovati u nabavama, osiguravajući transparentnost i poštivanje pravila te potencijalno veći reciprocitet te zaštitu tržišta EU.

U poslovnim krugovima, ova odluka naglašava važnost poznavanja i praćenja pravnog okvira javne nabave u EU, kao i potrebe za pravnom prilagodbom subjekata iz trećih zemalja kako bi osigurali svoj položaj na tržištu. Presuda otvara vrata daljnjim pregovorima na međunarodnoj razini te ukazuje na važnost snažnih međunarodnih sporazuma za nesmetan pristup globalnim tržištima.

Najnoviji članci iz iste kategorije