EU proračun za razdoblje 2028.–2034. donosi Hrvatskoj dosad najveću alokaciju sredstava, 16,8 milijardi eura. Ovaj financijski okvir nije samo prilika za razvoj, već i poziv na strateško promišljanje i partnerstvo među svim razinama upravljanja. S manje birokracije i više usmjerenosti na rezultate, ovo razdoblje trebalo bi donijeti stvarni pomak prema učinkovitijem korištenju EU fondova u Hrvatskoj
Novi pristup upravljanju proračunom EU
Europska komisija predstavila je 16. srpnja 2025. nacrt novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2028.–2034., čija ukupna vrijednost iznosi gotovo 2 bilijuna eura. To je najveći proračun u povijesti Europske unije, čak 64 % viši u stvarnim iznosima u odnosu na prethodni sedmogodišnji ciklus. Za Hrvatsku je predviđena alokacija u iznosu od 16,8 milijardi eura, što predstavlja iznimnu priliku za jačanje razvoja, inovacija, javne uprave, digitalne transformacije i zelene tranzicije. Ono što ovaj proračun čini posebnim nije samo njegova rekordna veličina, već i novi, učinkovitiji način upravljanja sredstvima, uz manje administracije, brži pristup financiranju i jasno usmjerena ulaganja u skladu s razvojnim prioritetima svake države članice.
Prioriteti novog višegodišnjeg proračuna
Novi proračun strukturiran je kroz jasne tematske prioritete i strateške ciljeve koji reflektiraju trenutačne i buduće izazove Europske unije, s naglaskom na fleksibilnost, otpornost i konkurentnost.
1. Nacionalni i regionalni partnerski planovi
Posebno je naglašen koncept nacionalnih i regionalnih partnerskih planova, koji će služiti kao temelj za zajedničko planiranje ulaganja između država članica i EU institucija. Cilj ovih planova je smanjiti razvojne razlike među regijama i ubrzati provedbu ključnih strateških investicija.
2. Jačanje konkurentnosti i istraživanja
Značajan dio proračuna bit će usmjeren na jačanje konkurentnosti i istraživačkog kapaciteta Unije. Kroz novi European Competitiveness Fund predviđeno je čak 451 milijardu eura, dok program Horizon Europe u novom ciklusu iznosi 175 milijardi eura. Ova sredstva bit će dostupna za projekte usmjerene na digitalizaciju, zdravstvo, obranu te razvoj čistih tehnologija i održive industrije.
3. Obrana i sigurnost
S proračunom od 131 milijardu eura, što je pet puta više nego u prethodnom razdoblju, EU potvrđuje ambiciju postati globalni geopolitički akter s većim stupnjem strateške autonomije.
4. Migracije i nadzor granica
Znatna sredstva bit će alocirana za upravljanje migracijama i nadzor vanjskih granica, s trostruko većim budžetom u odnosu na dosadašnji, ukupno 34 milijarde eura. To uključuje jačanje hitnih reakcija na krizne situacije te potporu državama članicama u integraciji i upravljanju migracijskim tokovima.
5. Vanjska politika i stabilnost
Kroz instrument Global Europe bit će osigurano 200 milijardi eura za vanjsko djelovanje, uključujući i fleksibilni krizni fond od 15 milijardi eura za brze međunarodne odgovore. Dodatno, proračun uključuje i do 100 milijardi eura pomoći Ukrajini, kao podršku stabilnosti i obnovi.
6. Novi izvori prihoda EU-a
Kako bi se osigurala održivost proračuna, EU planira uvesti pet novih vlastitih izvora prihoda. Među njima su prihodi od sustava trgovanja emisijama (ETS), mehanizam za ugljično prilagođavanje na granicama (CBAM), naknada na elektronički otpad, doprinosi iz industrije duhana te nova zajednička korporativna taksa (CORE). Očekuje se da će novi izvori prihodovati više od 40 milijardi eura godišnje, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne doprinose.
Hrvatska i EU proračun 2028.–2034.: Što znači 16,8 milijardi eura?
Hrvatska će kroz novi VFO imati pristup izdašnim sredstvima koja će biti usmjerena na niz prioritetnih područja. Velik dio sredstava namijenjen je koheziji i ruralnom razvoju radi jačanja regionalne ravnoteže, pristupa tržištu rada i ekološke tranzicije.
Sustav upravljanja fondovima predviđa jednostavnije procedure, veću predvidljivost i bolju povezanost s nacionalnim razvojnim strategijama.
Dio proračuna bit će usmjeren na inovacije i digitalnu transformaciju, s većim uključivanjem znanstvenih institucija, poduzetnika i startupova kroz Horizon Europe i Competitiveness Fund. Također će se podržavati infrastrukturni projekti, reforme javne uprave, zelena gradnja, digitalizacija usluga i regionalna povezanost. Hrvatska će dodatno ojačati kapacitete za sigurnost i upravljanje granicama, ulažući u opremu, sustave i ljude. Sredstva će također podržavati infrastrukturne projekte i reforme javne uprave, osobito u kontekstu zelene gradnje, digitalizacije javnih usluga i regionalne povezanosti.
Zašto je ovo važno za korisnike fondova?
Proračun 2028.–2034. naglasak stavlja na manje administracije, a više učinka. Korisnici fondova mogu očekivati jednostavnije prijavne procedure, brži pristup sredstvima i jaču povezanost projekata s konkretnim razvojnim ciljevima. Fleksibilnija provedba, nova partnerstva i strateški fokus omogućuju institucijama i poduzećima bolje oblikovanje raz politika i financiranje projekata.
Za korisnike EU fondova u Hrvatskoj, priprema za novo financijsko razdoblje počinje već sada. Ključno je aktivno sudjelovati u izradi nacionalnog partnerskog plana, jer će on oblikovati buduće prioritete ulaganja. Preporučuje se što ranija priprema projektnih prijedloga, posebno u inovacijama, zelenim tehnologijama, digitalnim rješenjima i strateškoj infrastrukturi, jer će ta područja biti prioritet u budućim pozivima. Važno je pratiti nove financijske instrumente, regulatorne izmjene i pojednostavljene prijavne mehanizme koji će olakšati provedbu projekata. Ključne su i preporuke Europske komisije koje izravno utječu na mogućnosti financiranja – više o tome u članku Zašto Hrvatska mora ostvariti preporuke EU?
Više informacija možete pronaći na službenoj stranici Europske komisije
