Pregovori o višegodišnjem financijskom okviru
Očekuje se da će predstojeći pregovori o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) biti dugi i izazovni. Već prije samog početka odgođeni su za jesen 2025.g., prvenstveno zbog kašnjenja uzrokovanih odgodom njemačkih izbora. Pregovori će biti izazovni zbog brojnih tematskih zahtjeva za financiranjem (migracije, obrana, kohezija, klimatske promjene, energetska kriza, poljoprivreda i razno), a ključni su za oblikovanje financijskog okruženja Europske unije u godinama koje dolaze.
Budući proračun Europske Unije
Budući proračun EU-a trebao bi biti usmjereniji, fleksibilniji, jednostavniji i učinkovitiji. To odražava pomak prema jednostavnijoj i učinkovitijoj financijskoj strategiji usmjerenoj na rješavanje novih potreba Unije. Međutim, u odnosu na količinu tema i činjenicu da je u razdoblju 2021-2027 proračun bio skoro duplo veći zbog korona krize, mnogi očekuju da će proračun opet biti velik (veći od elemenata kohezije). U tijeku su rasprave o uvođenju novih vlastitih prihoda (kroz dodatne poreze na, primjerice plastiku, ili uvećanje udjela nacionalno prikupljenih prihoda od PDV-a i preusmjerenje prema centralnom proračunu) za rješavanje zajedničkih prioriteta.
Ključni prioriteti i nastavak regulacije
Kao geostrateški imperativ, planovi proširenja EU-a uključuju Ukrajinu i zapadni Balkan. Proces naglašava važnost vladavine prava, ali bez razmatranja prečaca i ulaska u EU bez adekvatne pripreme. Zeleni plan preoblikovat će se u Plan čiste industrije, s ambicioznim ciljem smanjenja emisija CO2 za 90% do 2040. Time se naglašava predanost EU-a borbi protiv klimatskih promjena znatnim industrijskim reformama. Spominje se cijeli niz novih strategija i regulativa i, nažalost, Europa tako nastavlja s politikom pretjerane regulacije. Ipak, svjesna toga, Europska komisija planira uvesti novog potpredsjednika za provedbu, pojednostavljenje i međuinstitucionalne odnose. To će stajalište uključivati testiranje otpornosti na stres cijele pravne stečevine EU-a kako bi se osigurala učinkovita provedba i suradnja među institucijama.
Novi EU fondovi
Fond za oporavak i otpornost smatra se znatnim uspjehom jer je bio brzo složen, jednostavniji za provedbu, uključivao je reforme i nacionalne centre (ne regionalne). U budućnosti će reformska komponenta, politika preduvjeta za financiranje, i naglašenost nacionalne razine u planiranju sredstava, biti sastavni dio kohezijske politike EU-a. Razmatra se čak i ukidanje razine regionalnih operativnih programa u smjeru pojednostavljenja u 28 nacionalnih politika (politika, a ne programa). Umjesto mnogih malih centraliziranih programa, pojavljuju se ideje jednog novog gigantskog Fonda za konkurentnost koji bi zamijenio male i razne centralizirane programe. Glavni naglasak bit će na rješavanju niske konkurentnosti EU-a, koja je sve vidljiviji problem stare Europe (rast BDP-a od 2002. do 2023. iznosio je prosječno 8,3% za Kinu, 2,0% za SAD i 1,4% za EU). Dodatno, počevši od početka 2025., pokrenut će se nove IPCEI teme (važniji projekti od zajedničkog europskog interesa) uz jednostavnija i brža pravila, čime će se dodatno poduprijeti inovacije i konkurentnost unutar EU-a. Uvodi se i nova kategorija malih velikih poduzeća.
Članak pripremila Ana Fresl, PJR
