Kako bi se mjerio uspjeh EU fondova, valja sagledati nekoliko različitih pokazatelja koji se pojavljuju u procesu provedbe programa i projekata koje financiraju pretpristupni programi (EU fondovi). Najpopularniji indikator uspjeha je stopa ugovaranja, no prije i poslije tog mjerila postoji i niz drugih koje treba uzeti u obzir. Uspjeh EU fondova možemo mjeriti kroz: akreditaciju sustava, potpis financijskog sporazuma Vlade RH i Europske komisije, stopa ugovaranja, stopa plaćanja te efekte rezultata provedbe.
Dobiti i zadržati akreditaciju Europske komisije jest prvi uspjeh sustava. Akreditacijom je EU Hrvatskoj dala povjerenje da u decentraliziranom sustavu provedbe programa suvereno upravlja EU sredstvima. Europska komisija dodjelom akreditacije potvrđuje da su u Republici Hrvatskoj uspostavljeni i funkcionalni svi ključni dijelovi sustava, odnosno da su nadležna tijela državne uprave sposobna odgovorno i kvalitetno upravljati provedbom sustava EU projekata (u funkciji su sve ključne procedure, službenici koji rade s EU projektima vladaju širokim znanjem o procedurama izrade projektnih prijedloga, EU javnoj nabavi, financijskom upravljanju itd.).
Potpisom financijskog sporazuma između Vlade RH i Europske komisije i formalno su Hrvatskoj na raspolaganje stavljena sredstva određenog programa, a u njemu je, osim iznosa sredstava, definiran i konačan popis projekata koji će se financirati. Potpis financijskog sporazuma je mjera uspjeha jer je prije njegovog potpisa potrebno, kroz strateške (razvojne) dokumente, navedene projekte identificirati te Europsku komisiju uvjeriti u potrebu njihovog financiranja, ali i u postojanje preduvjeta za ispunjavanje ciljeva projekata. Potpis financijskog sporazuma preduvjet je za ugovaranje, financiranje i provedbu projekata odnosno za kasnije indikatore uspjeha fondova.
Stopa ugovaranja je postotak sredstava ugovorenih projekata u odnosu na maksimalni iznos sredstava predviđenih financijskim sporazumom. Procesu ugovaranja prethodi pretvaranje ideja, odnosno projektnih koncepata iz strateških dokumenata u konkretnu natječajnu dokumentaciju. Tada je na redu raspisivanje javne nabave, zaprimanje ponuda te postupak ocjenjivanja, nakon čega slijedi potpisivanje ugovora s izabranim predlagateljima projekata (u slučaju grant shema), odnosno s dobavljačima opreme, usluga i izvođačima radova. Na smanjenu stopu ugovaranja mogu utjecati: neadekvatno planiranje iznosa projekta, slab interes ponuđača odnosno prijavitelja projekata, prekoračenje vremenskih rokova za ugovaranje, neispunjenje preduvjeta projekata potrebnih za potpis ugovora itd.
Stopa plaćanja je postotak isplaćenih sredstava u odnosu na ugovorena, a ova stopa još se naziva i stopa apsorpcije EU fondova. Nakon što su potpisani ugovori u okviru određenog EU programa, plaćanje po ugovorima vrši se periodički, ovisno o vrsti projekta i njegovom napretku (primjerice po odobrenju financijskih izvještaja). Stopa plaćanja ovisi o: izvedenosti pojedinih aktivnosti projekta, promjenama cijena tijekom života projekta, opravdanosti izdataka, vremenskom okviru provedbe i sl. Sva sredstva koja prema pravilima ugovora nisu potrošena ili su potrošena na neadekvatan način ne smatraju se apsorbiranima kroz EU fond i ne ulaze u stopu plaćanja. Utoliko je stopa plaćanja redovito manja od stope ugovaranja.
Efekt rezultata provedbe je jedini pravi sadržajni indikator uspjeha. Uspjeh provedbe očituje se sagledavanjem rezultata postignutih projektima, kao što je ispunjenje specifičnih ciljeva projekata (primjerice: da su ciljne skupine usvojile nova znanja i aktivno ih koriste, da je nova oprema instalirana i povezana u sustav itd.). efekt provedbe ovisi o: sposobnosti upravljanja projektom, interesu ciljnih skupina, relevantnosti projekta za ciljnu skupinu, stupnju održivosti rezultata itd. Europska komisija radi redovite evaluacije ciljeva programa koje je financirala a ove rezultate koriste u daljnjim odlukama o alokaciji programa za nove prioritete programa.
[wpfilebase tag=file id=19 tpl=simple /]
